U Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru danas je predstavljena knjiga "Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća" akademika Anđelka Akrapa, monumentalno djelo na više od 800 stranica koje donosi sveobuhvatan prikaz demografskih kretanja na prostoru današnje Republike Hrvatske od prapovijesti do suvremenog doba.
Predstavljanje je održano u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Zadru, a okupljeni su istaknuli kako je riječ o knjizi koja nadilazi klasičnu demografsku analizu te predstavlja važan temelj za razumijevanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskog društva.
"Demografija mora biti u žarištu društva"
U pozdravnoj riječi sveučilišni profesor u mirovini Zlatko Begonja naglasio je važnost demografskih tema u javnom prostoru.
"Demografija je izuzetno vrijedna tema koja bi trebala biti u žarištu društva. Konačno se trebamo okrenuti najvažnijim temama za budućnost našeg društva. Povijest neka ostane po strani, a bavimo se ovakvim temama", rekao je Begonja.
Knjiga akademika Akrapa donosi povijesni demografski presjek, prikaz napučenosti te analizu razvoja populacije različitih etničkih i vjerskih zajednica koje su tijekom stoljeća živjele na hrvatskom prostoru.
Od milijun stanovnika do velikog pada
Prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi istaknula je kako autor ne ostaje samo na brojkama, već ih stavlja u širi politički, gospodarski i društveni kontekst. Osim demografskih podataka, knjiga koristi i arheološke, antropološke te etnološke izvore kako bi se rekonstruirala naseljenost hrvatskog prostora.
Posebno se osvrnula na razdoblja velikih poremećaja u povijesti.
"Kroz cijelu povijest prostora posebno se ističu destabilizacijski čimbenici poput ratova i migracija. Među prvim velikim poremećajima bila su osmanlijska osvajanja, koja su se snažno negativno odrazila na broj stanovnika. Procjenjuje se da je oko 1500. godine na prostoru Hrvatske živjelo oko milijun stanovnika, dok ih je dvjesto godina kasnije bilo oko 650 tisuća", istaknula je Graovac Matassi.
Dodala je kako su takvi procesi trajno utjecali na prostorni raspored stanovništva, naseljavanje novih skupina i demografsku sliku čije se posljedice osjećaju i danas.
Hrvatsku napustilo oko 700 tisuća ljudi
Jedna od posebno snažnih poruka predstavljanja odnosila se na iseljavanje. Krajem 19. stoljeća brojni Hrvati odlazili su u prekomorske zemlje zbog gospodarskih teškoća i propasti pojedinih djelatnosti. Taj val iseljavanja bio je izrazito selektivan jer su uglavnom odlazili muškarci.
Slični procesi nastavili su se i u drugoj polovici 20. stoljeća, kada je privremeni rad u inozemstvu za mnoge postao trajno iseljavanje. U novije vrijeme novi snažan emigracijski val potaknula su nepovoljna gospodarska kretanja, osobito nakon financijske krize 2008. godine, a dodatno se intenzivirao ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
Prema iznesenim procjenama, Hrvatsku je u posljednjim desetljećima napustilo oko 700 tisuća stanovnika.
Faričić: "Demografsko pitanje povezano je s budućnošću hrvatskog naroda"
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić pohvalio je dugogodišnji rad Matice hrvatske i njezinih ogranaka, posebno zadarskog, u očuvanju hrvatskog naroda, kulture i identiteta.
Govoreći o akademiku Akrapu, naglasio je njegovu znanstvenu predanost i sposobnost da demografske podatke pretvori u širu sliku društvenih procesa.
"Akademik Anđelko Akrap osobito je angažiran, strpljiv, ustrajan i posvećen. Svoj pristup temelji na podacima i znanstvenoj analizi, ali ih istodobno uspijeva kvalitativno uobličiti u cjelovitu sliku društvenih i gospodarskih procesa. Demografsko pitanje neraskidivo je povezano s egzistencijom, identitetom i budućnošću hrvatskog naroda", rekao je rektor Faričić.
Posebno je upozorio da Hrvatsku ne treba promatrati samo kroz Zagreb, nego kroz sve krajeve domovine, ali i kroz susjedne zemlje u kojima žive autohtone hrvatske zajednice.
"Riskiramo postati zarobljenici algoritama"
Rektor Faričić osvrnuo se i na suvremeni trenutak, istaknuvši kako živimo u razdoblju umjetne inteligencije i sve dublje krize vrijednosti. Upozorio je da mladi sve više borave u virtualnom svijetu, dok stvarni ljudski kontakti postaju sve rjeđi.
"Pretjeranim oslanjanjem na digitalne tehnologije riskiramo postati zarobljenici algoritama i konzumerističkog mentaliteta. Ne smijemo upasti u beznađe, ali moramo biti svjesni ozbiljnosti problema. Zato je važno da svatko, počevši od sebe i zajednice u kojoj djeluje, doprinese demografskoj obnovi", poručio je Faričić.
Dodao je kako knjiga akademika Akrapa predstavlja važan temelj i dokument bez kojega nije moguće ozbiljno promišljati strateška i zakonska rješenja za budućnost hrvatskog društva.
Knjiga kakva dosad nije objavljena
"Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća" opremljena je brojnim grafikonima i tablicama u boji, a prikazuje kretanje broja stanovnika po regijama, kao i na prostoru cijele Hrvatske.
Riječ je o opsežnoj kontekstualizaciji i demografskoj analizi stanovništva u povijesti hrvatskih zemalja kakva do danas nije objavljena. Upravo zato ova knjiga, poručeno je na predstavljanju, nudi novi putokaz u demografskom proučavanju Hrvatske i otvara važna pitanja o budućnosti zemlje.
