HOĆEMO LI NA JOŠ JEDNO CIJEPLJENJE? Zbog sve većeg broja oboljelih, testira se treća doza cjepiva

Pfizer trenutno testiraju koliku dodatnu zaštitu pruža treća doza

U Primorsko-goranskoj županiji od 12. srpnja zabranjuju se sva javna događanja i okupljanja s više od 20 osoba, osim u slučaju kada svi imaju COVID-potvrde, a suglasnost je dao lokalni stožer civilne zaštite. To vrijedi i za sve profesionalne umjetničke programe pa će tako, primjerice, za ulazak na opatijsku Ljetnu pozornicu i druge manifestacije u Primorju publika od ponedjeljka na ulazu morati pokazati COVID-potvrdu u digitalnom ili papirnatom obliku, a nakon što uđu, neće trebati paziti na razmak ni nositi maske.


Ovu je mjeru od nacionalnog Stožera civilne zaštite tražio Županijski stožer želeći zadržati epidemiološku situaciju koja je, usprkos laganom pogoršanju, još uvijek povoljna. No, Hrvatska je u riziku jer nema dobru cijepljenost stanovništva. Prema podacima HZJZ-a, starijih od 65 godina cijepljeno je manje od 70%, onih u dobi od 50 do 65 oko 40%, a građana u dobi između 40 i 50 godina oko 30%. – Cijepljenjem ćemo COVID-19 pretvoriti u običnu respiratornu bolest – pozvala je prof. Alemka Markotić, piše Večernji list.

Dok mnogi cijepljenje odbijaju, delta soj koronavirusa brzo se širi, trenutno najviše Portugalom, Španjolskom i Ciprom. U Europi će postati definitivno dominantan najkasnije do kraja kolovoza, govore izvješća Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC). Skok broja zaraženih u Izraelu, a među kojima je i velik broj cijepljenih, izaziva zabrinutost pa se ponovno aktualizira i mogućnost docjepljivanja trećom dozom.

– Znanstvene studije još su u tijeku i nema jasnog pokazatelja koji bi rekao da se moramo docijepiti trećom dozom. Ta će ispitivanja trajati još mjesec-dva prije nego što se dođe do zaključka i daju preporuke – kazala je Markotić.

Treće bi docjepljivanje moglo ići prema osjetljivim skupinama, pretpostavlja, kod kojih imunološki sustav nije dao snažan odgovor za visoku zaštitu na dulje vrijeme, no treba još dodatnih podataka da bi se to sa sigurnošću znalo, pojašnjava. Zbog reinfekcija nakon šest mjeseci među cijepljenima i zbog širenja delta varijante virusa, Pfizer je najavio da će od američke regulatorne agencije sljedećeg mjeseca zatražiti odobrenje i treće doze njihova cjepiva protiv COVID-19.

No, američka agencija za hranu i lijekove (FDA) i tamošnji CDC objavili su u zajedničkom priopćenju da Amerikanci koji su potpuno cijepljeni ne trebaju, zasad, docjepljivanje trećom dozom. Bit će spremni odobriti treću dozu ako znanost dokaže da je to potrebno, dodali su. Izraelsko ministarstvo zdravstva iznijelo je podatak da je učinkovitost Pfizerova cjepiva u sprečavanju infekcija, ali i simptomatskog oboljenja pala na 64% u lipnju. No, riječ je uglavnom o blažim simptomima, dok zaštita od teže kliničke slike i dalje stoji.


Pfizerova najava treće doze dolazi gotovo istovremeno s najavom kako će se trajanje europskih digitalnih COVID-potvrda sa sadašnjih 210 dana produljiti na deset mjeseci. To produljenje odobrava se temeljem dokazanog trajanja imunosti pa je pitanje je li treća doza potrebna.

– Pfizer pokušava razviti tehnologiju koja će bolje kontrolirati nove varijante, vođeni idejom da bi treća doza cjepiva mogla izazvati jači, dugotrajniji i širi imuni odgovor. Moguće je da to neće ni biti potrebno iz razloga koje ste naveli, ali i zato što dvije doze cjepiva pružaju efikasnu zaštitu protiv težih oblika bolesti, čak i protiv delta varijante. U svakom slučaju, nije na odmet razvijati dalje tehnologiju u borbi protiv COVID-19. Politika i struka može na koncu još uvijek odlučiti hoće li preporučiti treću dozu ili ne. Stoga ovo testiranje ne znači da će se cjepivo primijeniti, nego da će Pfizer provjeriti koliko je to sigurno i učinkovito kako bi na temelju te informacije mogli djelovati – objašnjava prof. Luka Čičin Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja u Braunschweigu.



Pfizer, a vjerojatno i ostale farma-kompanije, trenutno testiraju koliku dodatnu zaštitu pruža treća doza, kaže prof. Nenad Ban, molekularni biolog s ciriškog ETH-a.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
4
Molim?
1

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime