U idućoj godini očekuju nas izbori za parlament, predsjednika, ali i izbori za Europski parlament. Ususret izbornoj godini Vlada je najavila niz zakonskih promjena koji bi trebali povećati plaće, mirovine, minimalnu plaću...
Donosimo vam koji se sve zakoni mijenjaju u novoj godini i koje nas promjene očekuju s 1. siječnja.
Iskazivanje cijena
1. siječnja ove godine uveden je euro, no trgovci su imali obvezu dvojnog iskazivanja cijena, dakle i u kunama i u eurima. S novom godinom ta obveza prestaje. No trgovci koji žele mogu to zadržati.
Promjena je i raspoređivanje 16 neradnih nedjelja u godini. Naime, Zakon o trgovini stupio je na polovici godine, pa su neradne nedjelje tako bile i raspoređene. Sada se to mijenja i 16 neradnih nedjelja bit će raspoređeno u cijeloj godini, javlja Dnevnik.hr.
Dugo najavljivana porezna reforma svjetlo dana ugledat će 1. siječnja 2024. godine. Mijenja se čak devet poreznih zakona.
Prirezi, doprinosi
Mijenja se Zakon o porezu na dohodak, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.
Ukidaju se prirezi koje su dosad ubirali gradovi i općine, no jedinicama lokalne samouprave ostavljena je mogućnost da propišu porezne stope u propisanim visinama. Dakle, gradovi i općine morat će sami za svoje područje uvesti stope poreza na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti. Time se omogućava rast plaća, a prema nekim proračunima, rast će biti otprilike 40 eura.
Od 1. siječnja mijenja se i Zakon o doprinosima, a izmjene donose umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja – za brutoplaće do 700 eura za najviše 300 eura, a za bruto plaće od 701 do 1300 eura za polovinu razlike između limita od 1300 eura i samog iznosa plaće.
Minimalna plaća, dob za mirovinu
Povećava se i osobni odbitak – s 530,90 na 560 eura te koeficijenti odbitaka za uzdržavane članove.
Vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2024. godinu kojom se ta plaća određuje u iznosu od 840 eura bruto, a neto minimalac trebao bi biti oko 677 eura. Sadašnji je iznos minimalne plaće 700 eura bruto, tako da minimalac raste za 140 eura bruto ili 20 posto.
Iako žene u Hrvatskoj mogu ostati u radnom odnosu i do 65 godina, u Hrvatskoj je trenutačna dob za njihovo umirovljenje 63 godine i tri mjeseca. To se mijenja iduće godine, dobna granica za umirovljenje žena raste za tri mjeseca. Konkretno, žene u Hrvatskoj, pa tako i one zaposlene u sektoru školstva, u mirovinu će moći kada navrše 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža.
Svake iduće Nove godine, sve do 1. siječnja 2030., u Hrvatskoj će se mijenjati dob za umirovljenje žena, i za odlazak u starosnu i za odlazak u prijevremenu mirovinu. Do spomenute godine tako će se izjednačiti dob za umirovljenje žena i muškaraca.
Neoporezivi iznos
Prigodna nagrada diže se na neoporezivi iznos od 700 eura. Naknada za rezultate diže se na 1120 eura, dok paušalna nagrada za troškove hrane ide na 1200 eura.
Prema novim pravilima, svaki radnik u Hrvatskoj može mjesečno dobiti neoporezive dodatke do maksimalno 250 eura, ali caka je u tome da će biti samo ako to odluči poslodavac.
Naknada za korištenje privatnog automobila u poslovne svrhe diže se s 40 na 50 centa, dok se dnevnice za rad u zemlji dižu s 26,55 eura na 30 eura, piše Dnevnik.hr.
Studenti i učenici također mogu očekivati veliko povećanje neoporezivih iznosa, koje će u mnogim slučajevima iznositi i više od 20 posto.
Stipendije će biti neoporezive u iznosu od 539,90 eura mjesečno, a iznos se penje na 840 eura. Na naknade sportašima ubuduće se neće plaćati porez do iznosa od 560 eura, a dosad je to bilo 232,27 eura.
