Kuna je hrvatska nacionalna valuta već 25 godina, a za oko pet trebali bismo je zamijeniti eurom i osjetiti novu valutu na konkretan i opipljiv način. Mnogi strahuju da će uvođenjem eura cijene porasti, a plaće biti niže.
U nekim državama koje su već prešle na tu valutu, cijene su "podivljale". Opravdan je, stoga, strah mnogih građana oko toga hoće li život prelaskom na euro postati skuplji.
Kristijan Kotarski, profesor s Fakulteta političkih znanosti, kaže da građani u Hrvatskoj euro koriste najčešće kao sredstvo razmjene prilikom prodaje izuzetno vrijednih stvari poput stanova, građevinskih zemljišta ili pak automobila.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje navodi da Amerikanci štede u dolarima, Japanci u jenima, Hrvati u eurima, a ne u kunama. Smatra da će Hrvatska u najbržoj varijanti uvesti euro 2023. godine, ali ipak realnijom opcijom vidi 2024. godinu
Prije 20-ak godina u ponudi nije bilo stambenih kredita u kunama. Otkako su ih banke počele nuditi, sve je više građana koji se zadužuju u nacionalnoj valuti. Ne treba misliti da uvođenje eura neće imati baš nikakave negativne posljedice i da je proces već gotov. Primjerice, kupovna moć građana s niskim dohotcima mogla bi biti još manja. Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra da postoji niz razloga zbog koji je potrebno što prije uvesti euro.
- Ne treba ljude obmanuti da ne postoje negativni efekti. Određeni negativni efekti će postojati, ali ukupne koristi za hrvatsku ekonomiju su znatno veći od svih jednokratnih i pojedinačnih negativnih utjecaja, kazala je Ivanov.
Josip Tica, profesor s Ekonomoskog fakulteta u Zagrebu, smatra da se Hrvatska ne može razvijati po principu "zimmer frei"., javlja HRT.
- Moramo jednostavno upregnuti sve nacionalne resurse kako bi pronašli nove sektore, industrije koje će zamijeniti one koje odumiru - kaže Tica.
