Hoće li biti rata u Ukrajini? Tko potiče eskalaciju sukoba? Kako ga riješiti diplomatskim putem? Kakve ustupke trebaju napraviti sukobljene strane da bi se spustilo oružje? Koliko bi dalekosežne bile posljedice eventualnog novog rata na tlu Europe?
Gosti u emisiji urednice i voditeljice Otvorenog HTV-a Zrinke Grancarić su prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnosna pitanja i rektor Sveučilišta VERN, prof. dr. sc. Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji, prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu, dr. sc. Gordan Akrap, Insititut za hibridne ratove, Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a.
Predsjednik Ukrajine se obratio javnosti i rekao je da američki izvori tvrde kako bi se napad na Ukrajinu mogao dogoditi 16. veljače.
https://www.facebook.com/zelenskiy.official/videos/351322166849113/?t=0
Na pitanje hoće li biti rata, kako to govore američki izvori, Cvrtila je rekao kako je teško odgovoriti na to zato što s jedne strane postoje američki obavještajni izvori koji se prezentiraju u javnosti koji kontinuirano govore da će biti rata.
S jedne strane imamo američke obavještajne izvore koji govore da će sigurno biti rata. Sada su već i datumi poznati. Obično se s takvim podacima ne izlazi u javnost, ali kada su ipak objavljeni, oni isključivo imaju političku svrhu. Oni u kontinuitetu podržavaju onu poziciju koju u ovom trenutku ima SAD. Oni tu poziciju jačaju da bi izvršili pritisak na Rusiju, kazao je Cvrtila.
Kada pokušavamo odgovoriti na pitanje hoće li biti rata, onda moramo odgovoriti na pitanje koje bi ciljeve taj rat ispunio i donio određene koristi, dodao je.
- Ako kažemo da će Rusija napasti Ukrajinu onda moramo ići za tim da vidimo koji bi to cilj bio. Danas okupirati neku državu je potpuno nesuvislo. To se ne može napraviti, posebno s onim brojem vojnika koji se nalazi na ukrajinskoj granici na ruskom teritoriju. Ako je minimalni cilj zaštititi dvije pokrajine u Donbasu koje su odmetnute, onda ne treba izvršiti napad jer su ionako te pokrajine pod kontrolom - govori.
Istaknuo je da Rusija inzistira na tome da im se daju određena sigurnosna jamstva te da je to s njihove strateške strane u redu, jer, kako kaže, oni time žele priznanje da su relevantna svjetska sila.
- Mislim da je Putin postigao cilj, jer u zadnjih pet godina nije bilo toliko svjetskih državnika u Moskvi, kao što je to sada.
Drugi cilj, na kojemu Rusija inzistira, je da se vrate na Minsk 1, odnosno Minsk 2, rezoluciju 2202, koja govori o tome kako bi trebalo oblikovati unutarnje političko rješenje i dati pokrajinama određeni autonomni status.
- Ako se pitamo tko bi imao najviše koristi od rata, to sigurno nije Ukrajina - rekao je Cvrtila.
Cvrtila govori da ako se gleda racionalno, Rusiji ne odgovara nešto što bi ih dugoročno dovelo do toga da imaju veliki gubitak.
Akrap: Očekujem da će se naći rješenje koje će spriječiti pojavu rata
Akrap je rekao kako se dan napada stavlja u kontekst posjeta njemačkog kancelara Moskvi te smatra kako će taj posjet doprinijeti dodatnom oštrom suprotstavljanju stavova koji su vladali od početka i to je jedan od bitnih razloga zašto ova kriza toliko traje.
- Očekujem da će se naći rješenje koje će spriječiti pojavu rata - govori Akrap.
Na pitanje tko može ugroziti Rusiju, Bandov odgovara kako je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti s pravom veta. Rusija, kako kaže, ima veće nuklearno naoružanje nego što imaju SAD, Velika Britanija i Francuska zajedno.
- Nema straha za suverenitet integritet Rusije. Ono što bi Rusija mogla poželjeti je pozicija koju je imala za vrijeme Sovjetskog saveza. Taj je utjecaj Rusija izgubila 90-ih procesima demokratizacije društva - naglasio je Bandov.
Kako kaže, ona želi ponovno status velesile.
- Smatram da je opasno za Rusiju to što se počela približavati Kini. To nije u interesu ni Rusiji, ali ni zapadu - naglasio je.
