Hobotnice, rakovi i jastozi mogu iskusiti bol i patnju, tvrdi se u analizi koju je naručila britanska vlada.
Zbog toga su spomenute životinje uvrštene na popis osjećajnih bića koja uživaju zaštitu prema novim zakonima o dobrobiti životinja.
U izvješću stručnjaka London School of Economicsa analizirano je 300 znanstvenih studija kako bi se procijenili dokazi o osjetilima te je zaključeno da se glavonošci (kao što su hobotnice, lignje i sipe) i desetonošci (kao što su rakovi i jastozi) trebaju tretirati kao osjetilna bića. Kralježnjaci su klasificirani kao osjetilni u novom zakonu o dobrobiti životinja o kojem se trenutno raspravlja u Velikoj Britaniji, piše CNN, prenosi Index.
"Znanost je sada jasno dokazala da mogu osjećati bol"
"Prijedlog zakona o dobrobiti osjetilnih životinja daje ključno jamstvo da se dobrobit životinja s pravom uzima u obzir pri razvoju novih zakona. Znanost je sada jasno dokazala da desetonošci i glavonošci mogu osjećati bol i stoga je jedino ispravno da budu obuhvaćeni ovim vitalnim dijelom zakona", rekao je ministar za dobrobit životinja Zac Goldsmith u priopćenju.
Nacrt zakona, koji još nije usvojen, donijet će Odbor za osjetilne životinje, koji će izdavati izvješća o tome koliko su vladine odluke uzele u obzir dobrobit osjetilnih životinja. To je dio šireg vladinog Akcijskog plana za dobrobit životinja.
"Postoji vrlo snažan dokaz osjećaja kod hobotnica i snažan dokaz kod većine rakova"
U izvješću je korišteno osam različitih načina mjerenja osjećaja, uključujući sposobnost učenja, postojanje receptora boli, veze između receptora boli i određenih regija mozga, odgovor na anestetike ili analgetike i ponašanja kao što su reakcija na prijetnju, priliku za nagradu i zaštitu od ozljeda.
Utvrđeno je da postoji vrlo snažan dokaz osjećaja kod hobotnica i snažan dokaz kod većine rakova. Za druge životinje u ove dvije skupine, kao što su lignje, sipe i jastozi, utvrđeno je da su dokazi značajni, ali ne i snažni.
Međutim, u izvješću se navodi da ti različiti stupnjevi dokaza odražavaju razlike u količini pažnje koju su različite životinje dobile od znanstvenika.
Hobotnica ima sposobnosti učenja, rješavanja problema
"Znanstvena je pozornost usmjerena prema nekim životinjama, a prema drugima nije, i to iz razloga praktičnosti, primjerice prema tome koje se životinje mogu držati u laboratorijima, te zemljopisnog područja, primjerice koje su vrste dostupne tamo gdje se nalazi laboratorij. Zbog ove situacije mislimo da bi bilo neprikladno ograničiti zaštitu na određene redove glavonožaca ili na specifične infraredove desetonožaca", stoji u izvješću.
Nedavni Netflixov dokumentarac Moja hobotnica učitelj pokazao je jedinstvene sposobnosti hobotnica. Struktura mozga hobotnica vrlo se razlikuje od ljudske, ali ima neke funkcije kao i mozgovi sisavaca, kao što su sposobnosti učenja, rješavanja problema, a možda i sposobnost sanjanja, zaključuje CNN.
