Hrvatska narodna banka pripremila je dokument koji se dugo čekao: tzv. eurostrategiju koja bi konačno trebala precizirati potencijalne troškove i koristi od napuštanja kune i uvođenja eura.
Eurostrategija će biti temelj za javnu raspravu koja kreće nakon njene skore službene prezentacije, no stav HNB-a otprije je poznat – u maloj, otvorenoj i visokoeuroiziranoj ekonomiji prednosti uvođenja zajedničke europske valute nadmašuju rizike i troškove. Guverner Boris Vujčić zalaže se za uvođenje eura, a podršku ima u premijeru Andreju Plenkoviću, bivšem europarlamentarcu, pa je to platforma na kojoj zajednički rade Vlada i središnja banka, piše Novi list.
Članice EU-a obvezne su postupno, kada ispune uvjete, uvesti euro, no malo koja od njih baš hrli u eurozonu jer je budućnost eurozone sve neizvjesnija, a monetarna suverenost pokazala se učinkovitim oružjem u borbi s krizom.
U Hrvatskoj bi, međutim, zbog visokog stupnja neslužbene euroizacije, službeno uvođenje eura, drže njegovi zagovaratelji, praktički bila »legalizacija« postojećeg stanja, a nestali bi brojni transakcijski troškovi koje sada imamo.No, problem su fiskalne neravnoteže koje ne dopuštaju da krenemo put eurozone sve i da hoćemo. Kako se, međutim, uslijed gospodarskog oporavka proračun počeo uravnotežavati, temelj je to da se počne ozbiljnije raspravljati o euru.
I dalje je međutim problem javni dug, koji će, ako se i stavi pod kontrolu, bar dvije godine biti na promatranju, pa kreće mehanizam ERM II, kao dvogodišnja predfaza uvođenju eura, i tek tada kreće zamjena valuta.
Konvergencija je tako proces koji traje i u najboljem slučaju Hrvatska bi euro uvela 2022., što je rok koji je Vujčić već više puta apostrofirao, a analitičari drže da je i on poprilično optimističan. Uz to, očekuje se da će javna rasprava biti žestoka, jer se euroskeptici neće tako lako odreći kune, valute koja je od svog uvođenja prvo bila gotovo fiksirana za njemačku marku, a onda za euro.
Uvođenje eura naravno znači gubitak monetarne suverenosti koju, međutim, HNB ni do sada nije previše koristio, i zbog spomenute orijentiranosti svih sektora na euro, i činjenice da je većina dugova nominirana u toj valuti. Javnost se pribojava i mogućeg rasta cijena što bi predstavljalo dodatni udar na standard i dodatni poticaj iseljavanju, piše Novi list.
