Tradicionalne povrtne kulture za zimnicu sve se manje proizvode u Hrvatskoj. Tako je proizvodnja paprike u 2018. bila 18.106 tona i smanjena je za oko 6 posto u odnosu na 2017. godinu kada smo proizveli 19.303 tone paprike. Kada je riječ o proizvodnji krastavaca situacija je još nepovoljnija i proizvodnja je u 2018. bila tek na 6.442 tone, gotovo 40 posto manje nego 2017. kada smo proizveli 10.622 tone.
U istom smo razdoblju, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, povećali uvoz krastavaca, vise od pet posto, dok smo uvoz paprike povećali za gotovo 15 posto.
Prosječna uvozna cijena također je rasla. Kilogram paprike u 2018. plaćali smo 0,88 eura, pet eurocenti više nego 2017. kada je koštala 0,83 eura, dok je kilogram krastavaca prošle godine prosječno koštao 0,74 eura, odnosno 8 eurocenti više nego što smo plaćali godinu ranije.
Zanimljivo je da je unatoč smanjenoj proizvodnji izvoz krastavaca također u porastu i 2018. smo izvezli 5.139 tona, gotovo 80 posto proizvodnje, a izvoz je u odnosu na godinu ranije povećan za 22 posto. Više od 75 posto izvezenih krastavaca završilo je u Češkoj i Njemačkoj, dok smo najviše uvozili iz Španjolske, Italije i Srbije.
U 2017. kilogram krastavaca izvozio se po istoj prosječnoj cijeni kao i uvozni, za 0,66 eura, a 2018. domaći su izvoznici bolje prošli i za kilogram krastavaca dobivali 0,83 eura, devet eurocenti više od prosječne cijene uvoznog kilograma.
Iako je izvoz paprike skroman, domaći izvoznici dobro prolaze sa svojim proizvodom te su u 2017. za kilogram prosječno dobivali 1,05 eura. Prošle je godine cijena bila još bolja i kilogram hrvatske paprike u izvozu se cijenio prosječno 1,11 eura, čak 23 eurocenti više nego što smo u prosjeku plaćali kilogram paprike iz uvoza.
