Iako je inflacija u padu i u srpnju, Hrvatska je u samom vrhu u eurozoni - odmah iza Slovačke. Idete li na tržnicu, trgovinu ili restoran, ostaje gorak okus. Cijene su paprene. Još je veća razlika između kontinenta i obale na kojoj se cijene prehrambenih, ali i drugih proizvoda dodatno penju.
Na zagrebačkom Dolcu svi pažljivo traže gdje se može jeftinije proći i dobiti voće ili povrće po što povoljnijoj cijeni.
“Cijene su grozne, grozne, duplo više nego prije eura, sigurno i više. U dućanu jako rastu cijene, ocat koji je bio tri kune, sad je euro i 20 centi. Ništa se ne kupuje tako da se poslije baci, nego ćeš ono što imaš i kupiš iskoristit u maksimumu”, govore nam građani, donosi N1.
A nekim turistima je naša hrana i dalje povoljna.
“Mislim da su cijene iste kao u Njemačkoj. Malo smo se iznenadili, mislili smo da jeftinije, ali dobro je da ljudi i u Zagrebu dobiju dobru cijenu za kvalitetu.”
Cijene iste kao u Njemačkoj, ali plaće i mirovine daleko manje. A cijene i dalje rastu, iako, statistika kaže, rastu malo sporije.
“Prema kraju godine očekujemo nastavak usporavanja i to kao rezultat usporavanja svih glavnih komponenata inflacije, a najviše hrane i usluga. Te dvije komponente i dalje daju najveći doprinos ukupnoj inflaciji, međutim, očekuje se da će se s protekom vremena i prema kraju godine i on smanjiti”, kaže Marko Luketina iz Direkcije za ekonomsku analizu HNB-a.
A cijene ne bi bile tolike da ih nema tko platiti, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
“Plaće rastu, turizam je, turistička očekivanja su vrlo snažna, vidjet ćemo kako će se to ispuhivati. Akteri u turizmu su postavili visoko cijene jer su očekivali da će turisti biti spremni platiti te visoke cijene. Jedan dio turista je spreman to platiti, međutim, vidimo da jedan dio kaže da će taj put platiti, ali više ne.”
A da se obuzda inflacija, vlast, prije svega monetarna, trebala je učiniti više – upozorava financijski stručnjak Neven Vidaković.
“Kao što sad vidite, ulazak u eurozonu ne donosi nižu inflaciju i ne donosi ekonomsku stabilnost, mi smo mala ekonomija koja je puno podložnija ekonomskim šokovima i zato će naša inflacija uvijek biti veća.”
Je li HNB trebao učiniti više da se inflacija obuzda? Odgovaraju da i naš guverner sudjeluje u donošenju odluka Europske središnje banke.
“Pošto smo sada dio europodručja, Europska središnja banka dizanjem referentnih kamatnih stopa, koja su u posljednje vrijeme učestala, na neki način hladi potražnju kroz više kamatne stope. Skuplje je zaduživanje poduzeća i kućanstava te se samim time hladi potražnja pa hlađenjem potražnje možemo očekivati i nastavak usporavanja inflacije”, govori Luketina.
A da se vratimo na cijene hrane, u hrvatskoj poljoprivrednoj komori tvrde da ne možemo očekivati više niske cijene. Dodatne probleme stvaraju i klimatske promjene. Suše, poplave, oluje uništavaju urode na Mediteranu.
“Vidimo i promjene koje se događaju unutar Hrvatske, da je masu staklenika, plastenika… uništeno i jednostavno, tržište automatski odreagira da cijene, nešto realno, nešto i špekulativno kroz trgovačke lance, i događa se to da jednostavno cijene lagano rastu”, objasnio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
A što nas očekuje u narednim mjesecima, teško je predvidjeti. Neki imaju zle slutnje.
“Cijene nafte i benzina su jako otišle gore na svjetskim tržištima, ali se trenutno nalaze na onome što se zove za nas “trejdere” tehnički važna razina. Ako se te razine probiju i krenu prema gore, nas očekuje ponovo rast inflacije, energenata i još stroža politika centralnih banaka, što znači da Europa ide garantirano u stagflaciju i u dugoročnu recesiju”, osvrće se na potencijalan scenarij Vidaković, javlja N1.
A s druge pak strane, u HNB-u su optimistični, kažu, inflacija bi trebala još usporavati sve do kraja godine i pasti na razinu od oko posto posto, a do 2025. na ciljanu razinu od pet posto.
