Kako bi uspostavljeni sustav gospodarenja građevnim otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji što kvalitetnije zaživio potrebna je kontinuirana edukacija, stoga je HGK - Županijska komora Split, već treću godinu za redom, organizirala stručni skup na temu gospodarenja građevnim otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji je danas održan u Komori.
''Ovaj skup organiziramo na inicijativu naše Strukovne grupe za zaštitu okoliša u gospodarstvu upravo s ciljem educiranja i informiranja svih dionika sustava gospodarenja građevnim otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji te ujedno senzibiliziranja javnosti vezano za rad reciklažnog dvorišta za građevinski otpad'', rekla je Ana Marija Puzić, viša stručna savjetnica u HGK – Županijskoj komori Split.
Iskustvo rada prvog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznio je Grgica Benutić, član Uprave tvrtke Reciklator d.o.o. iz Kaštel Sućurca, koju su prije nepune dvije godine osnovali Grad Kaštela i Cemex Hrvatska d.o.o. ''U našem reciklažnom dvorištu imamo kapacitet za prihvaćanje otpada i iz drugih okolnih županija. Imamo prostora za širenje, trenutno raspolažemo s dozvolom za 30 tisuća tona otpada godišnje, koja je sad u postupku proširenja. Tendencija je rasta, u ovom trenutku imamo povećanje od 20-ak posto više dovoza u odnosu na isto razdoblje prošle godine te smatramo da će kroz narednih par godina, uz potporu svih komunalnih tvrtki, gradova i općina s našeg područja brojke narasti i da se građevinski otpad neće odlagati u okoliš'', rekao je Benutić.
O postupku ukidanja statusa otpada detaljnije je govorio Boris Borovina iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
U panel raspravi pod nazivom ''Gdje smo i kako dalje?'', koju je moderirao novinar Saša Ljubičić, pored Borovine i Benutića sudjelovali su voditelj Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom HGK Alan Perl, viši savjetnik za zaštitu okoliša i prirode u Splitsko-dalmatinskoj županiji Mladen Perišić, viši savjetnik za upravljanje projektima Grada Splita Hrvoje Akrap, gradonačelnik Trogira Ante Bilić te direktor splitske Čistoće d.o.o. Ivica Karoglan.
Panelisti su se, svaki iz svog kuta i područja djelovanja, osvrnuli na do sada učinjeno po pitanju gospodarenja građevnim otpadom, na izazove i prilike te korake koje treba poduzeti kako bi sustav gospodarenja građevnim otpadom što kvalitetnije funkcionirao. Zanimljivo je bilo upoznati se i s regulativom na ovom području u susjednim zemljama, kao primjerima dobre i učinkovite prakse.
U aktivnoj raspravi u kojoj su uz paneliste sudjelovali brojni nazočni predstavnici jedinica lokalne samouprave, pročelnici nadležni za komunalne poslove, predstavnici županijskih komunalnih i građevinskih tvrtki, projektanti, ali i svi ostali zainteresirani za tematiku, dotaknuta su brojna pitanja, od broja reciklažnih dvorišta, potrebnih komunalnih redara, načina nadzora nepropisnog odlaganja i kazni do specifične problematike otoka, o kojoj su, na svom primjeru, govorili i načelnik te predstavnici Općine Šolta.
Važnost prevencije, odnosno da se već kod projektiranja vodi računa da građevinskog otpada bude što manje te predvidi način njegova zbrinjavanja, da se kao i kućni tako i građevinski otpad odvaja na terenu gdje nastaje, izgradnja infrastrukture i sustava, uspostavljanje kružnog gospodarstva - od zbrinjavanja do oporabe, adekvatne kazne za one koji nelegalno odlažu te konstantna edukacija, što je bila svrha i ovog stručnog skupa, istaknuti su kao načini koji bi trebali dovesti do toga da svi shvate da je pravilno gospodarenje građevinskim, kao i ostalim otpadom svima u interesu.
