Više od dva mjeseca traje nestanak interneta u Iranu, što je najduži zabilježeni prekid. Za milijune ljudi koji se oslanjaju na internet kako bi zarađivali za život, ovo je bilo razorno.
Neki imaju privilegiran pristup putem onoga što se zove "Internet Pro", što izaziva široke javne kritike. Program, pokrenut ranije ove godine, čini se kao još jedno oružje koje omogućuje tvrdolinijašima i Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC) da provedu kontrolu u Iranu.
Rasprave o tome tko dobiva koji pristup internetu prelile su se u medije i uplele najviše razine vlasti. Iranci govore o sve većoj frustraciji zbog toga što su isključeni ili što troše ono malo novca što imaju kako bi povremeno bacili pogled na vanjski svijet.
'Kao udarac u trbuh'
"Zamislite da se suočavate s nezaposlenošću i ludom inflacijom i nekako uspijete skupiti 500.000 ili milijun tomana (oko 13 dolara), samo da biste to potrošili na nekoliko gigabajta VPN-a samo da biste se mogli prijaviti na X ili druge platforme, provjeriti vijesti i imati glas", rekao je za CNN Faraz, 38-godišnji stanovnik Teherana. Prosječna mjesečna plaća u Iranu iznosi između 20 i 35 milijuna tomana (240 do 420 dolara).
"A onda, usred sveg ovog stresa i frustracije, kada konačno uspijete otvoriti X ili Telegram, vidite ljude s neograničenim pristupom koji se ponašaju kao da je sve normalno, to je iskreno osjećaj kao udarac u trbuh", dodao je, prenosi Net.hr.
VPN (virtualna privatna mreža) usluga je alat koji skriva lokaciju korisnika na internetu, a mnogi ljudi u Iranu je koriste putem crnog tržišta kako bi zaobišli internetske blokade. Prodaja Internet Proa započela je u veljači putem tvrtke Mobile Communications Company of Iran (MCI), nakon što su se tvrtke požalile da su oštećene zbog jako ograničenog pristupa tijekom prosvjeda diljem zemlje u siječnju. MCI je u vlasništvu konzorcija s bliskim vezama s Iranskim revolucionarnim gardijskim korpusom (IRGC).
Ozbiljne podjele u društvu
Internet Pro naglašava stabilnost veze i manje ograničen pristup međunarodnim stranicama. U osnovi, pruža istu razinu pristupa nekolicini sretnika koja je nekoć bila dostupna svima. Korisnici moraju proći proces verifikacije i imati poslovnu, akademsku ili znanstvenu ulogu. No, mnogi Iranci se žale da to povećava već ogroman jaz između bogatih i siromašnih.
"Podijelilo je iransko društvo na dvije različite klase: digitalnu elitu koja uživa u brzim, nefiltriranim kanalima za poslovanje, obrazovanje i komunikaciju te digitalne subjekte koji su ograničeni jakim filtriranjem, ograničenim brzinama i visokim troškovima crnog tržišta VPN ekonomije“, prema neovisnoj publikaciji Khabar Online.
"Glavni problem više nije samo filtriranje ili isključivanje; radije je riječ o redefiniranju prava na pristup internetu", rekao je odvjetnik Mohammad-Hamid Shahrivar u intervjuu za novinsku kuću Shargh.
Cijena VPN aplikacija na crnom tržištu naglo je porasla, a gubitak pristupa internetu koštao je Irance oko 1,8 milijardi dolara u posljednja dva mjeseca, prema podacima Aktivista za ljudska prava u Iranu (HRA), koji imaju sjedište izvan zemlje. To se poklapa s procjenom Iranske gospodarske komore.
"Gašenje interneta, koji je sam po sebi bio izvor prihoda za vrlo velik broj virtualnih tvrtki, stvorilo je tešku i kompliciranu situaciju", požalio se list Ettela'at.
Iran je više puta koristio gašenja interneta tijekom razdoblja nemira, gdje je pristup globalnom internetu ozbiljno ograničen ili potpuno prekinut, čineći strane web stranice i aplikacije nedostupnima. Tijekom velikih gašenja, vlasti često održavaju dijelove domaćeg interneta u funkciji, omogućujući pristup lokalnim bankarskim i vladinim uslugama, a istovremeno prekidajući komunikaciju s vanjskim svijetom.
Trenutni prekid započeo je 8. siječnja usred protuvladinih prosvjeda. Ograničenja su djelomično ublažena u veljači prije nego što su ponovno pooštrena nakon što su SAD i Izrael napali Iran 28. veljače.
Kako cijela stvar funkcionira?
Izvješća iz zemlje sugeriraju da Internet Pro funkcionira putem "bijele liste" na razini telekomunikacijskih tvrtki vezane uz takozvane "bijele SIM kartice", gdje su određene SIM kartice, mobilni računi ili institucije izuzete od nacionalnih sustava filtriranja. Za razliku od VPN-a, koji zaobilazi cenzuru šifriranjem internetskog prometa, Internet Pro usmjerava unaprijed odobrene korisnike kroz manje ograničene pristupnike. Korisnici s bijelim SIM karticama navodno zadržavaju pristup cijelom globalnom internetu.
Prijavljena cijena za Internet Pro uključuje jednogodišnji paket od 50 gigabajta koji košta oko 2 milijuna tomana, plus aktivacijske naknade od 2,8 milijuna tomana i otprilike 40.000 tomana za svaki dodatni gigabajt. Za usporedbu, obični internet - sada jako ograničen - košta 8.000 tomana po gigabajtu, ostavljajući VPN usluge kao jedinu opciju za mnoge.
Postoji još jedan način pristupa neograničenom internetu, ali on nosi značajne rizike. U zemlju je prokrijumčareno nekoliko Starlink satelitskih prijemnika, koji korisnicima omogućuju zaobilaženje ograničenja izravnim povezivanjem sa SpaceX satelitima. No, ti su uređaji ilegalni u Iranu, a posjedovanje jednog može imati ozbiljne posljedice, uključujući uhićenje i optužbe povezane s nacionalnom sigurnošću, prenosi Net.hr.
Podjele unutar režima
Pitanje tko će dobiti bolji pristup internetu otkrilo je podjele unutar režima. Plan uvođenja Internet Proa odobrilo je Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost u veljači, ali vlada na čelu s predsjednikom Masoudom Pezeshkianom izjavila je da se protivi višeslojnom pristupu. Pezeshkianov ured je prošli mjesec izjavio da su ograničenja pristupa ljudi globalnom internetu nepravedna te da vladine agencije nisu uspjele obrazložiti takav sustav. "U tom smislu, nisu ispunile očekivanja", rekli su.
Ministar komunikacija Sattar Hashemi izjavio je da je visokokvalitetni pristup internetu pravo svakog Iranca. "Višeslojni internet ili sustav 'bijele liste' nemaju valjanost", rekao je Hashemi. Viši Hashemijev savjetnik naglasio je da ministarstvo nema nikakve veze s programom Internet Pro, koji je osmišljen kako bi pomogao tvrtkama da održe stabilnost usluga tijekom kriza, ali je "sada zloupotrijebljen".
No, prema analitičarima, tu politiku podržali su i tvrdokorniji dužnosnici. Među njima je Mohammad Amin Aghamiri, koji vodi tijelo koje upravlja kontrolom kibernetičkog prostora. Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo sankcionirali su Aghamirija 2023. godine zbog kršenja ljudskih prava povezanih s gušenjem prosvjeda u Iranu, prenosi Net.hr.
