Već dugi niz godina stanovnici Barbarića prilaza u Žrnovnici ukazuju na neodrživo stanje njihove ulice. Put dugačak 350 metara još uvijek je makadamski, prepun rupa, a svaka kiša pretvara ga u blatnjavu kaljužu. Iako je problem više puta medijski popraćen, rješenja još nema. O svemu je detaljno progovorila Tanja Soldić, vijećnica Mjesnog odbora Žrnovnica, koja već godinama neumorno traži konkretne korake od Grada Splita.

Put se "krpać" već 20 godina
Kako ističe Soldić, Barbarića prilaz nalazi se na popisu nerazvrstanih cesta Grada Splita i već više od dva desetljeća se sanira – ali samo privremeno. "Rupe na cesti godinama se popunjavaju jalovinom, što je dovelo do podizanja razine puta za desetak centimetara. Time su zatrpani zaštitni zidovi privatnih parcela, a odron s javnog puta često završava u dvorištima ljudi", objašnjava vijećnica.
Mjesni odbor, kaže Soldić, od početka mandata neprestano apelira na Grad da pronađe trajno rješenje i rekonstrukciju ceste. No, birokratske prepreke su goleme. "Zakon Republike Hrvatske jasno propisuje da za postavljanje asfaltnog sloja na makadamskoj cesti moraju postojati građevinske i uporabne dozvole. Odsjek za komunalu zato nije mogao odobriti asfalt, čak ni nakon što je prošla aglomeracija", pojašnjava.
Najveći tehnički problem, kaže, leži u nedostatku sustava odvodnje oborinskih voda: "Bez njega bi, u slučaju asfaltiranja, poplavila većina parcela s južne strane ulice. Ljudi ne žele da im voda uništi imovinu, i to je sasvim razumljivo. Cesta je uska, omeđena privatnim parcelama i suhozidima, pa je gotovo nemoguće izvesti širenje ili nivelaciju puta."
Osjetljivo područje i spora birokracija
Komplikacije dodatno otežava i činjenica da se Barbarića prilaz nalazi na ekološki i arheološki osjetljivom području. "Za dobivanje dozvola potrebno je proći dugačak postupak kod Ministarstva zaštite okoliša i drugih institucija. Bez njihovih suglasnosti, nema asfaltiranja", kaže Soldić.
Unatoč svemu, Mjesni odbor Žrnovnica ne odustaje. Iz vlastitih sredstava angažirali su geodeta i naručili idejni projekt, a u pomoć su im priskočile i Hrvatske vode te VIK. "Zahvalni smo im jer su nam ustupili geodetski snimak i dali korisne sugestije za rješavanje odvodnje. Nakon završetka projekta, održali smo sastanak s Odsjekom za izgradnju i prikupili suglasnosti gotovo svih vlasnika parcela", kaže Soldić, koja je i inicijatorica cijelog projekta.
Predsjednik kotara, gospodin Lolić, zajedno sa Soldić prisustvovao je sastanku u Gradu: "Šef Odsjeka nam je obećao da će Grad financirati izradu daljnje projektne dokumentacije, što nam daje nadu da ćemo napokon krenuti prema realizaciji."

"Želimo samo normalne uvjete života"
Vijećnica Soldić u ime svih mještana apelira na Grad Split da konačno reagira: "Stanovnici Barbarića prilaza zaslužuju dostojanstvene uvjete. Na tom putu žive mlade obitelji s djecom i osobe s invaliditetom, kojima je kretanje po makadamu izuzetno teško. Ne tražimo luksuz – tražimo asfalt ispred svojih kuća."
Ulica, koja se vidi još na DOF snimkama iz 1968. godine, prvi je put dobila projekt koji budi nadu da će se problem riješiti.
"Mjesni odbor nema zakonske ovlasti za realizaciju, ali učinili smo sve što je u našoj moći. Sad je sve u rukama Grada Splita", zaključuje Soldić.



