Ulazak u bračnu zajednicu kontinuirano se odgađa. Daleke 1989. prosječna starost nevjeste bila je 23 godine, a mladoženje 27 godina. Prije 20 godina ‘prosječna’ nevjesta imala je 25 godina, a ženik 28. U međuvremenu, prosječna starost nevjeste popela se na 29, a ženika na gotovo 32 godine.
U evidentiranom desetljeću ponešto je pao i broj razvoda, pa se tako 2012. razvelo 5659 bračnih parova, a 2021. njih 5100 – s time da je ‘kritično’ bilo 2016., kada je iz bračne luke isplovilo 7036 parova.
Drastično je pak opao broj maloljetničkih brakova. U Hrvatskoj maloljetnici mogu ući u brak kad navrše 16 godina, ali za to moraju tražiti specijalno sudsko dopuštenje.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2012. do 2021. broj ‘golobradih’ ženika do navršene 19. godine života pao je sa 168 na 54. U istom razdoblju broj nevjesta u toj dobi smanjio se s 936 na 277.
Godine 2021. brak je u Hrvatskoj sklopilo ukupno 54 ženika i nevjesta mlađih od 19 godina. Po jedan takav brak registrirale su Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija, po dva Varaždinska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska i Istarska županija, po tri Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska županija, pet ih je sklopljeno u Zagrebačkoj, šest u Gradu Zagrebu, a čak deset brakova s bračnim drugovima i/li družicama mlađim od 19 godina sklopljeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prenosi Tportal.
