Zaljubljenici u plivanje koji traže savršeno mjesto za kupanje vrlo vjerojatno će u Europi naići na sigurne vode – barem kad je riječ o kemijskim zagađivačima.
Najnovija analiza Europske agencije za okoliš (EEA), koja je obuhvatila 22.127 obalnih, jezerskih i riječnih lokacija, pokazuje da je 85 % kupališta ocijenjeno kao izvrsno.
Cipar je proglašen najboljim odredištem za kupače, s više od 99 % voda koje su dobile najvišu ocjenu.
Ta se zemlja godinama nalazi pri vrhu ljestvica, a nudi rajska mjesta poput Aya Nape, plaže Nissi, zaljeva Fig Tree i uvale Konnos.
Dobre vijesti za one koji ovo ljeto putuju na Crno more: Bugarska je skočila za tri mjesta i zauzela drugo mjesto s 98 % izvrsno ocijenjenih voda.
Kampisti u Bugarskoj mogu uživati na mirnoj plaži Krapets ili Kara Dere, poznatoj po bujnoj zelenoj okolici, kao i u Varvari za one koji traže osamljenija mjesta.
Na petome mjestu, iza Cipra, Bugarske, Grčke i Austrije, smjestila se Hrvatska.
Na putu prema boljoj kvaliteti vode: Zašto je Albanija na začelju?
Rezultati izvješća EEA-e, međutim, nisu toliko pozitivni za Albaniju, jedno od novih turističkih odredišta u Europi. Ondje je zabilježen najniži udio voda ocijenjenih kao izvrsne (16 %) te najveći udio lokacija ocijenjenih kao loše (23 %).
Poljoprivredni fakultet u Tirani navodi da su brojna naselja s više od 5000 stanovnika donedavno bila bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, zbog čega su se fekalije izravno ispuštale u more ili rijeke.
Poseban je problem, navodi European Journal of Environment & Earth Sciences, kanalizacijski sustav u gradu Draču koji već godinama negativno utječe i na stanovnike i na ekosustav.
Zagađenje plastikom i mikroplastikom dodatno pogoršava stanje. Prema izvješću Međunarodne unije za očuvanje prirode iz 2020., Albanija je, nakon Crne Gore i Sjeverne Makedonije, imala treću najveću stopu bacanja plastike u vodu po glavi stanovnika – tri kilograma godišnje, piše Euronews.
Zahvaljujući pomoći Europske unije i Svjetske banke, zemlja ipak poduzima značajne korake i ulaže milijune eura u proširenje infrastrukture za obradu otpadnih voda i upravljanje riječnim slivovima, osobito u Divjaki, Draču, Kavaji, Ksamilu, Lezhi, Orikumu, Sarandi, Spilleu, Velipoji i Vlori, među ostalima.
Zabrana kupanja? Pod povećalom dijelovi Francuske, Italije i Španjolske
Interaktivna karta EEA-e pokazuje brojne opasne lokacije u južnim i središnjim dijelovima Francuske i unutrašnjosti Korzike, dok se u Italiji najveće koncentracije nalaze na jugu – sjeverno od Kalabrije te u okolici Napulja i Salerna.
Ni španjolski raj Palma de Mallorca nije potpuno pošteđen: voda na plažama Tamarells, Albercuix i Cala Egos označena je kao loša.
Od 2019. do 2023., ukupno je 58 lokacija u EU-u dosljedno ocijenjeno kao loše.
Od toga ih se 30 nalazi u Italiji, 20 u Francuskoj, po dvije u Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, te po jedna u Estoniji i Španjolskoj.
"Od tih 58, samo je njih pet do 2024. uspjelo poboljšati kvalitetu vode barem do zadovoljavajuće razine", navodi EEA.
Prema EU Direktivi o vodi za kupanje, kupališta koja pet uzastopnih godina budu klasificirana kao loša moraju biti trajno zatvorena za kupanje ili trajno označena kao nesigurna za kupanje.
Na što paziti pri odabiru mjesta za kupanje?
Vode pogodne za kupanje moraju sadržavati niske količine bakterija E. coli i crijevnih enterokoka, koje potječu iz kanalizacije i gnoja.
Ako se progutaju, mogu uzrokovati proljev, bolove u trbuhu, urinarne infekcije i druge bolesti.
Cijanobakterijske cvatnje – poznate i kao plavo-zelene alge (iako nisu alge) – također su pokazatelj loše kvalitete vode.
One prirodno postoje u slatkim i slanim vodama, ali u prevelikim količinama njihove toksine moguće je udahnuti ili upiti kroz kožu, što može izazvati mučninu, slabost mišića, iritaciju i uginuće životinja. Uz to, izazivaju neugodne mirise i slabiju prozirnost vode.
Cijanobakterije se hrane otjecanjem iz poljoprivrede i otpadnim vodama, pa su dobri kanalizacijski sustavi ključni za kontrolu razine hranjivih tvari.
More, rijeke ili jezera: gdje su vode najčišće?
Neki simptomi loše kvalitete vode, međutim, teže su uočljivi golim okom – primjerice u slučaju kemijskih zagađivača poput žive.
"Ti se zagađivači ne otkrivaju u okviru praćenja kvalitete vode za kupanje, čak i kad prelaze zakonski dopuštene granice", navodi EEA.
Zato je uvijek bolje unaprijed istražiti lokaciju koju ste odabrali nego kvalitetu procjenjivati samo vizualno.
Obalne vode općenito su puno čišće od rijeka i jezera.
U posljednjih 15-ak godina udio izvrsno ocijenjenih voda u EU-u kreće se između 81% i 89%, a trenutačno iznosi 88,8 %.
Kod jezera i rijeka taj se udio kretao između 60 % i 82 %, ali od 2022. bilježi lagani, ali postojani pad. Trenutačna razina je 78,3 %.
