U Hrvatskoj je velik broj strane radne snage i to u svim djelatnostima, od građevine i ugostiteljstva, hotelijerstva i logistike do dostave. Potrebe će u ovoj godini biti još veće.
“Relativno niska nezaposlenost i demografski trendovi impliciraju da će ova potreba rasti. Ja bih rekao da je ova procjena koja se od nedavno spominje o 200 tisuća u 2024. prilično realna”, rekao je Marko Pekčec iz Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK.
No, da bismo znali koliko će nam ih trebati za početak trebamo znati koliko ih imamo sada.
A to je za nadležne institucije teško pitanje. Naime, kako javlja novinar Dnevnika Nove TV Dino Goleš, broj lani izdanih dozvola za boravak i rad ne podudara se niti s jednom evidencijom koju vode iz Zavoda za zapošljavanje i Zavoda za mirovisnko osguiranje, pa statistički ispada da se doprinosi ne uplaćuju za svakog drugog stranog radnika, javlja Dnevnik.hr.
Lani je izdano 172.500 dozvola za boravak i rad. Od čega gotovo 113.000 za novo zapošljavanje. S druge strane, za samo 87.600 njih uplaćuju se doprinosi.
Da biste zaposlilii nekog iz treće zemlje, preko agencije ili sami, morate ishoditi brojne dozvole. Dok u HUP-u o svemu šute, iz Udruge Glas poduzetnika smatraju da je veća krivica za ovaj disbalans ipak na državi nego na poslodavcima.
“Svi imaju radne dozvole, svi imaju sve potrebne papire, Hrvatska je ionako užasno izbirokratizirana zemlja gdje ima miljardu inspekcija i niti jedan poslodavac si neće dozvoliti takve stvari”, smatra Dražen Orešćanin iz Glasa Poduzetnika.
Tromost državne birokracije nije novost, ali je nešto što se zove “hindu-portugalski val”. Riječ je o uigranoj shemi Nepalaca koji ciljano dolaze u Hrvatsku po papire, a potom jure ni manje ni više nego u Portugal.
“Disbalans između izdanih dozvola i ljudi koji su stvarno bili tu, ako pratimo prošlu godinu što se tiče Nepalaca, oko 30 posto je tu postojala oscilacija, tako da je u pravilu to ta linija”, kaže Marko Pekčec iz Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK.
Jedni u Hrvatsku ciljano dolaze po dozvole, drugi se razočaraju i odu u zemlje gdje im je bolje. Počistiti treba i svoje dvoritšte, tvrdi ekonomski analitičar Damir Novotny i podsjeća da je Hrvatska u Europi na samom vrhu neslavne ljestvice po udjelu sive ekonomije.
“To se kreće negdje oko 30 posto. Turska i Hrvatska. Takva visoka razina sive ekonomije omogućava zapošljavanje u sivoj zoni i tu će se morati očito nešto poduzeti u smislu bolje regulacije”, objašnjava Novotny.
Ostvare li se prognoze o 200.000 stranih radnika. Bit će to drugi po veličini grad u Hrvatskoj. Bila bi i državi šteta da joj ne pune proračun.
