U Splitu je danas obilježena 81. obljetnica Bleiburške tragedije. Program obilježavanja započeo je u 9.30 sati na gradskom groblju Lovrinac, gdje je održana komemoracija uz polaganje vijenaca i paljenje svijeća.
Sudionici su se okupili kod spomen-obilježja Domobranima, na mjestu najbližem masovnoj grobnici, gdje je odana počast žrtvama Bleiburške tragedije i poratnih stradanja hrvatskog naroda. Obilježavanje je organizirala Koordinacija braniteljskih i stradalničkih udruga grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Organizatori su građane pozvali da se pridruže zajedničkom sjećanju i molitvi za, kako su naveli, "nevine hrvatske žrtve".
Sveta misa u splitskoj prvostolnici
Središnji duhovni dio obilježavanja održan je večeras u splitskoj prvostolnici, katedrali sv. Dujma, odnosno Prvostolnici Uznesenja Blažene Djevice Marije. U 19 sati služena je sveta misa zadušnica za sve žrtve Bleiburške tragedije i stradanja hrvatskog naroda. Upravo je misa u splitskoj katedrali bila jedan od ključnih dijelova današnjeg programa, kojim su se Split i Splitsko-dalmatinska županija pridružili obilježavanju obljetnice jednog od najtežih poratnih stradanja u hrvatskoj povijesti.
Komemoraciju i misu organizirale su koordinacije udruga ratnih postrojbi, braniteljskih udruga te stradalničkih udruga iz Domovinskog rata grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.
Cilj obilježavanja bio je, kako su istaknuli organizatori, očuvati sjećanje na žrtve Bleiburga i Križnog puta te na stradanja hrvatskog naroda nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Što se dogodilo u Bleiburgu?
Bleiburg je gradić u austrijskoj Koruškoj koji je postao simbol poratnih stradanja u svibnju 1945. godine. Prema Hrvatskoj enciklopediji, ondje je 15. i 16. svibnja 1945. započela predaja poraženih snaga s područja tadašnje jugoslavenske države, među kojima su bili vojnici NDH, slovenski domobrani te crnogorski i srpski četnici. Prema izvješćima jugoslavenskih jedinica, kraj Bleiburga se predalo oko 95.000 vojnika, bez civila.
Nakon predaje, dio zarobljenika ubijen je na području Slovenije, među ostalim blizu Dravograda i Maribora, dok su mnogi odvedeni na prisilne marševe poznate kao Križni put. Broj stradalih i danas je predmet različitih procjena i povijesnih rasprava
Pogledajte FOTOGRAFIJE:
