Čak 40 litara kiše po kvadratnom metru palo je tijekom ponedjeljka na Crometeo mjernoj postaji u Kaštel Gomilici. U Kaštel Štafiliću pala je 31 litra. Obilne oborine donio je popodnevni grmljavinski oblak koji se nekoliko sati zadržavao nad Kozjakom. Kaštelanskom području donio je više oborina nego prosječno padne u cijelom srpnju! Da su oborine bile lokalnog karaktera najbolje govori podatak da su u obližnjem Splitu pale 4 litre, u Solinu 3...
VEZANI SADRŽAJ:
Spomenuti pljusak donio je prolazno izražen pad temperature zraka koje su se na širem splitskom području između 14 i 16 sati ponegdje spustile za 10 do 14 stupnjeva!
Večer je donijela razvedravanje, ali i početak slabe do umjerene bure. Suprotno situaciji kada bura donosi zahlađenje, ova bura imala je fenski učinak pa su temperature zraka vrlo visoke. Tako je u Kaštelima oko ponoći 29°C, sedam stupnjeva više nego u popodnevnim satima. U Makarskoj je noć vruća s temperaturom zraka od 30 stupnjeva.
Uvod je to u nekoliko vrućih do vrlo vrućih dana i neugodno toplih noći.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
