Iako nas manje od 10 dana dijeli od kraja kolovoza, odnosno klimatološkog ljeta, velike vrućine u Dalmaciji ne popuštaju. Tako su jučer mnoga mjesta imala vrlo vrućih 35 Celzijevih stupnjeva. Za razliku od prethodnih noći koje su bile više ili manje ugodne, aktualna noć donijela je izrazito visoke temperature zraka.
Tako je u 2 sata iza ponoći ponegdje na širem splitskom, makarskom i dubrovačkom području zabilježena vruća noć s temperaturom zraka od 30°C ili više. Dubrovnik je bio najtopliji s čak 32°C, a 31°C je izmjereno u Župi dubrovačkoj, Korčuli, Živogošću, Podstrani, Orašcu, Čilipima, Omišu, Solinu, i Splitu (Spinut). 30°C je izmjereno u Kaštelima, Bolu, Resniku, Prevlaci, Trstenu i Rogoznici.
Ovako visoke temperature zraka, teško je povjerovati, rezultat su dolaska nešto hladnije zračne mase po visini koja je donijela buru, a bura je imala fenski učinak u Dalmaciji. Bura je znatno jača na sjevernom Jadranu nego u Dalmaciji, a tamo su i temperature 5 do 8°C niže. U Povilama kraj Senja izmjeren je udar bure od 104 km/h, a na Krčkom mostu 101 km/h. Vjetar je donio probleme u cestovnom prometu na sjevernom Jadranu, o čemu možete pročitati na stranicama HAK-a.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
