Svjedoci smo još jednog vala nepovjerenja u cjepiva i medicinsku znanost, koji je ovoga puta potaknut iz ureda američkog političara Roberta Kennedyja Jr-a, poznatog po antivakserskim stavovima. O razlozima takvog ponovnog otvaranja rasprave o cijepljenju i povjerenju u medicinu Zadarski list je razgovarao s uglednim kliničkim farmakologom, prof. dr. sc. Aleksandrom Kneževićem, koji svoja iskustva prenosi i Zadranima kroz rad u Poliklinici Pupillam.
– Paradoks znanstvenog uspjeha je taj da što je medicina uspješnija, to se njezini uspjesi manje cijene. Kad cjepiva iskorijene velike bolesti, poput ospica, dječje paralize ili difterije, ljudi više ne vide opasnost i ne doživljavaju osobnu korist, pa počnu sumnjati jesu li ta cjepiva uopće bila potrebna.
Ironično, što je medicina bolja u prevenciji, to izgleda »nepotrebnija«, objašnjava prof. dr. sc. Knežević.
Jedna od najtvrdokornijih zabluda u javnosti ponovno je i teza da cjepiva uzrokuju autizam. Knežević podsjeća da ta tvrdnja počiva na lažnom istraživanju diskreditiranog britanskog liječnika Andrewa Wakefielda iz 1998. godine, koje je u međuvremenu potpuno razotkriveno.
– Stotine ozbiljnih znanstvenih studija dokazale su da je to netočno. Wakefieldu je oduzeta liječnička licenca zbog neetičkog ponašanja i teške znanstvene prevare, a časopis The Lancet povukao je sporni rad uz ispriku, kaže Knežević te na pitanje zašto javnost sve manje vjeruje znanstvenicima, ističe da od 1960-ih raste kultura sumnje prema institucijama – politici, crkvi, vojsci, pa tako i znanosti.
– U eri interneta svatko misli da može istražiti istinu jednako dobro kao liječnik. Svak ima svoj izvor i ‘stručnjaka’, što razara autoritet medicinske znanosti i ljude dovodi u opasne zablude.
Danas mi se čini da ljudi, kad lete u avionu ili dođu autom na popravak, manje sumnjaju u znanje pilota i mehaničara nego u liječnika kad dođu u ambulantu, naglašava ovaj liječnik.
Veliku ulogu u širenju nepovjerenja imaju, prema njegovim riječima, društvene mreže.
– Istina bi danas trebala biti dostupnija nego ikad, ali nije. Platforme poput Facebooka i TikToka nagrađuju emocionalne i šokantne priče, a teorije zavjere dobivaju više pažnje nego složene istine.
Ljudi upadaju u informacijske mjehure gdje čuju samo ono što potvrđuje njihove sumnje, ističe Knežević i na pitanje o komercijalizaciji medicine i utjecaju farmaceutske industrije, priznaje da agresivan marketing i povremene afere ostavljaju gorak okus u javnosti.
Koktel sumnje
– Većina liječnika časno radi svoj posao, ali percepcija da je medicina pod utjecajem profita dovodi do sumnje čak i kad medicina spašava živote. To čini cjepiva i lijekove lakim metama za nepovjerenje, pojašnjava naš sugovornik.
Komentirajući popularnost prirodne i »narodne« medicine, ovaj poznati liječnik kaže da su mnoga tradicionalna znanja doista utemeljena, ali da današnji wellness trendovi i »biohacking« često prelaze u pseudoznanost.
– Zdravlje je postalo dio identiteta. Ljudi žele prirodno i personalizirano, a vjeruju influencerima i guruima više nego liječnicima. Znanstvena medicina im se čini kao ‘stara škola’, iako je jedina koja ima stvarne dokaze, naglašava Knežević, dodajući kako je pandemija COVID-19 dodatno produbila nepovjerenje.
– Brzo mijenjanje preporuka, političko uplitanje, restrikcije sloboda i komercijalni interesi stvorili su savršen koktel sumnje. Ljudi su prvi put doživjeli znanost kao nesigurnu i promjenjivu, što ih je šokiralo, naglašava prof. Knežević i ističe kako je političko uplitanje postalo globalna pojava, ali nije zaobišlo ni Hrvatsku.
