Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije je kroz projekt “Implementacijom suvremene znanstveno-istraživačke infrastrukture na FGAG do pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji”, poznatiji kao INFRA-FGAG, osigurao više od 83 milijuna kuna iz europskih fondova upravo u ovu svrhu.
Projekt ima referentnu MIS oznaku KK.01.1.1.02.0027 te je financiran iz bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija“ u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.“
Laboratorij FGAG uspostavljen je radi postizanja objedinjenog upravljanja znanstveno-istraživačkim kapacitetima i opremom Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Split. Organiziran je u 11 specijaliziranih laboratorijskih jedinica (SLJ) smještenih u Splitu i Žrnovnici. Projektom je opremljeno svih jedanaest specijaliziranih laboratorijskih jedinica.
U sklopu projekta formirana je SLJ za istraživanja u geodeziji i geoinformatici koja se nalazi u zgradi Fakulteta u Kampusu, a opremljena je tijekom ove godine. Oprema je nabavljena u sklopu postupaka javne nabave ukupne vrijednosti od gotovo 2 milijuna kuna. Laboratorij za geodeziju i geoinformatiku opremljen je s vrhunskom geodetsko geoinformatičkom opremom kakve su GNSS senzori, geodetske mjerne stanice, preciznim digitalnim nivelirom, autonomnom letjelicom (dron) s pripadajućim kamerama, 3D skenerom, dubinomjerom te programima za obradu prikupljenih podataka.
Voditeljica SLJ za istraživanja u geodeziji i geoinformatici Prof. dr. sc. Tea Duplančić Leder rekla nam je kako se u ovoj laboratorijskoj jedinici oprema koristi za određivanje prostornih podataka ili određivanje položaja prirodnih i izgrađenih objekata u prostoru. Naime poznato je kako 80% svih informacija ima svoju prostornu komponentu, odnosno može se smjestiti u prostor.
Modernim i preciznim geodetskim instrumentima, kakvi su nabavljeni u ovoj specijaliziranoj laboratorijskoj jedinici, danas je uobičajeno prostorne podatke datirati u određenu epohu, odnosno prostorne objekte promatrati četverodimenzijonalno sa submilimetarskom preciznošću. Takve informacije i podaci se koriste u mnogim prirodnim i tehničkim disciplinama kao podloga za modeliranje, simuliranje analiziranje mnogobrojnih procesa koji se događaju u prostoru, koji nam omogućavaju predviđanje i rješavanje okolišnih fenomena s naglaskom na obnavljanje građevina kulturne baštine, deformacijska (oskultacijska) mjerenja, detekciju seizmičkih pomaka tla te sve prisutnije klimatske promjene. Naročitu pažnju treba posvetiti prostornim podacima u obalnoj zoni i njihovim specifičnostima jer je to najosjetljiviji (naročito klimatski) ali i gospodarski najvrjedniji prostor Republike Hrvatske.
Potrebno je napomenuti je kako je prikupljanje prostornih podataka vrlo značajno za mnoge tehničke i prirodne znanosti koje istražuju različite fenomene u prostoru stoga će ova SLJ biti od velikog značenja i za sve ostale SLJ. Danas su istraživanja interdisciplinarna i zahtijevaju precizne prostorne podatke kao osnovu za izradu modela na kojima se analiziraju ili testiraju takva istraživanja. Jednako tako, dalmatinska je regija, kao i Hrvatska u cjelini, geomorfološki specifična, pa se vrlo često zahtijevaju izrade iznimno preciznih prostornih modela kao podloge za istraživanja.