Kašnjenje u prenošenju europskih direktiva u nacionalno zakonodavstvo može biti vrlo skup »sport«. Pokazuju to i dvije tužbe koje je Europska komisija pokrenula protiv Hrvatske pred Sudom EU-a u Luksemburgu, piše Novi list.
Ako bi u ta dva slučaja luksemburški Sud presudio u korist Komisije, Hrvatska bi se suočila s novčanom kaznom od, ukupno, oko 19 tisuća eura, odnosno oko 140 tisuća kuna dnevno.
Riječ je o tužbama koje je Komisija podnijela u lipnju i srpnju. U obje tužbe Komisija tvrdi da Hrvatska nije na vrijeme donijela propise ili mjere za usklađivanje s EU direktivama ili, u najmanju ruku, o takvim mjerama nije obavijestila Komisiju.
U tužbi podnesenoj u lipnju Komisija traži od Suda da utvrdi da je Hrvatska propustila ispuniti obveze iz direktive o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine jer do 21. ožujka 2016. »nije donijela zakonske i druge propise potrebne za usklađivanje s tom Direktivom«, piše Novi list.
Bruxelles smatra da bi Sud trebao naložiti plaćanje novčane kazne u iznosu od 9.865 eura dnevno, od dana objave presude. Tužba iz srpnja je slična, samo što se odnosi na izmjene direktive o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, a penali koje Komisija traži iznose 9.275 eura dnevno.
Odgovor na tužbu iz lipnja Vlada je usvojila na prošlotjednoj sjednici. Što stoji u tom odgovoru, Vlada nije objavila jer je takva praksa. Ni iz Ministarstva financija nisu nam odgovorili je li Sud EU-a obaviješten u kojem će se roku Hrvatska uskladiti sa spomenutom direktivom. No, može se zaključiti da u Vladi računaju da će plaćanje penala ipak izbjeći jer su na dnevni red Sabora uvrštena dva prijedloga zakona kojima bi se trebao riješiti problem kašnjenja, a onda, za očekivati je, i tužbi pred luksemburškim Sudom. Zasjedanje Sabora počinje u petak, 15. rujna.
Komisija, suočena s »neposluhom« zemalja članica, nerijetko u svojim tužbama traži od Suda novčano kažnjavanje država kako bi ih to prisililo na usklađivanje. Najveći iznosi pritom se uglavnom traže kad je u pitanju zaštita okoliša, primjerice, problem odlaganja otpada. Kada su takve slučajeve gubile pred Sudom – često nakon dugotrajnih sudskih postupaka – zemlje poput Grčke suočavale su se s milijunskim novčanim kaznama, piše Novi list.
