Iz Vlade je i prije predstavljanja novog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena najavljeno da će najesen rasti cijene električne energije i plina.
To će poskupljenje, kako je na sjednici Vlade u petak predstavljajući paket mjera kazao premijer Andrej Plenković, iznositi 10 posto, za struju i za plin. Vlada će i dalje dajući subvencije na cijene energenata pomagati građanima, ali ih i postupno smanjivati kako ne bi nastao kaos na tržištu.
“Cijene na burzama stalno se mijenjaju”
A kakvo je pred jesen i zimu stanje s cijenama plina u Europi? Energetski stručnjak Davor Štern kaže da je stabilno, ali i pripominje kako valja imati na umu da se cijene plina na burzama stalno mijenjaju. Puno toga i dalje ovisi o tijeku rata u Ukrajini, piše N1.
“Ako bi došlo do nekih poremećaja to bi prije svega bilo zbog toga jer zemlja kroz koju prolazi plin (Ukrajina) ratuje sa zemljom (Rusijom) koja i dalje proizvodi plin za veliki dio Europe”, ističe Štern.
Hrvatska, kaže on, trenutno ovisi o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG).
“LNG je skuplji od prirodnog plina, a hoće li u tom smislu nama nešto poskupjeti, stvari su o kojima danas nitko ne može sa sigurnošću išta reći jer se cijene na burzama mijenjaju iz dana u dan”, kaže.
“Cijene plina su priuštive, ali LNG je preskup”
I energetski stručnjak Igor Grozdanić smatra da su cijene plina stabilne.
“Nisu pale, ali nisu ni divljale pa su stabilne. Priuštive su, da tako kažem”, ističe.
I on napominje da je ukapljeni plin puno skuplja varijanta za Europu i za Hrvatsku.
“Amerikanci ga plaćaju dva do tri puta jeftinije nego Europljani. Istina je da treba uračunati trošak prijevoza, ali Europa sa takvim skupim, nekonkurentnim plinom jednostavno ne može naprijed”, tvrdi Grozdanić.
“Nema energetske stabilnosti dok rat ne završi”
Rat u Ukrajini također smatra otežavajućim faktorom, piše N1.
“Sve dok taj rat ne završi Europa neće biti posve energetski stabilna. Koliko god smanjivala potrošnju plina, ne može samo tako napraviti prijelaz na energiju iz obnovljivih izvora. Europa jako puno ulaže u tu energiju, što osobno podržavam, ali industrije poput petrokemijske i građevinske ili proizvodnje plastike i stakla nemaju kvalitetne zamjene za prirodni plin“, upozorava Grozdanić.
Koliko smo energetski siromašni?
U Hrvatskoj bi, kaže Grozdanić, trebalo valorizirati cijenu plina.
“Treba to učiniti što prije jer kad više ne bude subvencija, građani će naletjeti na zid. Zato ih Vlada sada smanjuje da šok ne bude prevelik. Oni koji mogu, trebaju plaćati realnu cijenu plina.
Također treba vidjeti kako stojimo s energetskim siromaštvom. Puno je energetski siromašnih ljudi. Njima treba pomoći, dati im vaučere. Oni trebaju imati povlaštene cijene, ali najprije treba utvrditi tko sve spada u tu skupinu. Svi ostali trebali bi plaćati realnu cijenu”, kazao je Grozdanić.
