Od 25. do 27. veljače u Austriji je održan WSED – World Sustainable Energy Days in Wels 2026., međunarodno okupljanje stručnjaka i predstavnika energetskih institucija. Sudionici su pratili konferenciju svjetskih energetskih agencija u organizaciji OÖ Energiesparverband, energetske agencije Gornje Austrije sa sjedištem u Linzu.
Među ključnim temama istaknuli su se osnivanje energetskih zajednica, politike energetske učinkovitosti, energetska fleksibilnost, digitalizacija i umjetna inteligencija u tranziciji te energetska tranzicija u industriji.
Energetske zajednice kao pokretač tranzicije
Jedna od središnjih rasprava bila je posvećena temi „Energetske zajednice kao pokretači energetske tranzicije u EU“. Istaknuto je kako u Europskoj uniji djeluje oko 300 regionalnih energetskih agencija s približno 4000 zaposlenih, pri čemu se razlikuju po strukturi, organizaciji, financijskim modelima i kapacitetima.
Europska direktiva o obnovljivim izvorima energije otvorila je prostor za novi oblik dijeljenja energije kroz REC – renewable energy communities. Riječ je o modelu koji omogućuje lokalno dijeljenje energije među članovima, bez izravnog sudjelovanja opskrbljivača, uz naglašenu ulogu građana.
Sudionici su upozorili da se radi o kompleksnom instrumentu koji zahtijeva ozbiljnu potporu, osobito u početnoj fazi razvoja.
Poticaji u državama članicama i uloga pametnih brojila
U pojedinim državama članicama potpora energetskim zajednicama uključuje početno financiranje, povlaštene otkupne tarife te smanjenje mrežarine. Energija se koristi prema geografskoj blizini te se raspodjeljuje preko trafostanica u blizini mjesta proizvodnje.
Posebno su naglašena pametna brojila (smart meters). Brojila su u vlasništvu operatora distribucijskog sustava (ODS), dok energetske zajednice mogu pristupiti očitanjima i pratiti potrošnju članova.
Istaknuto je i da EU energetske zajednice definira kao društveni koncept, a ne kao model usmjeren na financijski profit. Također, trenutačno ne postoji posebna regulativa za grijanje i plin, pa se energetske zajednice odnose isključivo na električnu energiju.
EU ciljevi: 2030. pod pritiskom, 2040. traži dodatne mjere
U panelima posvećenima energetskoj učinkovitosti ocijenjeno je da EU trenutačno nije na putu ostvarivanja kratkoročnih ciljeva za obnovljivu energiju do 2030. godine. Istodobno, klimatski cilj za 2040. – smanjenje neto emisija CO₂ za 90% – zahtijevat će dodatne i snažnije mjere.
Plan je da udio fosilnih goriva do 2050. padne s 68% na 7%, dok bi obnovljivi izvori, zajedno s nuklearnom energijom, trebali narasti na oko 90%. U tom kontekstu istaknute su industrijske politike poput Zakona o neto nultoj industriji, uz poruku da zelena tranzicija treba donijeti i nova radna mjesta, jaču socijalnu sigurnost te koristi za javno zdravlje.
Brz rast obnovljivih izvora, upozorili su stručnjaci, može dovesti do izazova u elektroenergetskoj mreži – od niske inercije sustava do slabijeg frekvencijskog odziva. Manji broj konvencionalnih elektrana znači i manju stabilnost mreže, pa se kao prioritet ističu ulaganja u invertere i baterijske sustave pohrane koji mogu osigurati brzu reakciju.
EU planira postupno ukinuti ugljen do 2040., uz prekvalifikaciju i transformaciju sektora. Paralelno se najavljuje jačanje infrastrukture za vodik kroz poticaje proizvodnji, proširenje skladišnih kapaciteta te poticanje reverzibilnih hidroelektrana kao oblika pohrane energije.
U zgradarstvu je naglašeno da fokus treba biti na uslugama grijanja prema redoslijedu: grijanje prostora, grijanje vode i kuhanje.
Industrijski sektor, poručeno je, trebao bi snažno ići prema elektrifikaciji. Procjene govore da bi potrošnja vodika mogla rasti do 1,7 milijuna tona do 2050., dok bi CCS tehnologije (hvatanje ugljika) mogle doseći oko 100 milijuna tona.
U transportu se očekuje snažan zaokret prema elektrifikaciji, uz projekciju od oko 240 milijuna električnih putničkih vozila do 2050. godine. Obnovljivi vodik vidi se kao udio od oko 14% u transportnom sektoru, osobito za teška teretna vozila, zrakoplove i brodove.
Data centri i digitalna tranzicija: Energetska neutralnost do 2030.
U dijelu posvećenom digitalizaciji istaknuta je Digitalna strategija EU prema kojoj data centri „mogu i trebaju postati energetski neutralni do 2030. godine“. Data centri su dobili posebnu pažnju kao veliki potrošači energije, uz preporuku korištenja otpadnih izvora energije.
Naglašeno je i da svi data centri s kapacitetom potrošnje većim od 500 kW moraju dostavljati godišnje izvješće za korisnike.
Kućanstva kao resurs: Problem komunikacije među sustavima
Brza elektrifikacija kućanstava – kroz električna vozila, dizalice topline, baterijske spremnike i FN pretvarače – otvara značajan potencijal fleksibilnosti. Međutim, istaknuto je da napredak koči neujednačena komunikacija između kućnih sustava za upravljanje energijom i fleksibilnih uređaja.
Zbog toga je Marisca Zweistra iz Nizozemske predstavila skup protokola za standardizaciju komunikacije, uz rezultate koji uključuju manju ovisnost o dobavljaču energije, smanjenje vršnih opterećenja mreže i veću vlastitu potrošnju lokalnih fotonaponskih elektrana.
Fraunhofer institut iz Njemačke predstavio je primjene umjetne inteligencije u energetskoj informatici, meteorologiji i ekonomiji, kao i u analizama energetskih tehnologija i spremišta, planiranju i korištenju mreža te održavanju mrežne stabilnosti.
Austrijski NEFI centri: Industrijski hubovi za tranziciju
U segmentu energetske tranzicije u industriji predstavljeni su austrijski NEFI inovacijski centri – industrijski hubovi osmišljeni za ubrzanje tranzicije. Istaknuto je da njihove centre vode renomirani stručnjaci, te da svaki od njih već ima „kritičnu masu“ projekata koji su u razvoju.
Na marginama konferencije zabilježen je i susret djelatnika DEA s direktorom FEDARENE-a, paneuropske mreže regionalnih energetskih agencija i tijela za energetiku.
