Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina, u ponedjeljak, 28.studenog, uručio je Ugovore za energetsku obnovu višestambenih zgrada za 14 korisnika s područja dalmatinske županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava "Energetska obnova višestambenih zgrada", za upravitelje i predstavnike suvlasnika višestambenih zgrada objavljen je još u rujnu, a njime se pruža potpora u pripremi i provedbi energetske obnove višestambenih zgrada neoštećenih u potresu, odnosno podupiru se mjere energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koji rezultiraju godišnjom uštedom potrebne toplinske energije za grijanje i primarne energije obnovljenih zgrada,...
"Na osnovu natječaja u travnju dodjeljujemo 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na osnovu natječaja iz travnja ove godine donesene su odluke o financiranju za 93 višestambene zgrade te je dosad potpisano više od polovice ugovora, od kojih se 20 odnosi na dalmatinske županije. Ukupna je vrijednost tih 20 projekata gotovo 100 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 58,5 milijuna kuna", rekao je je ministar Paladina.
Interes je puno veći od navedenoga te su iz Ministarstva osigurali za slijedeću godinu, a Zaključkom Vlade iz rujna ove godine, milijardu kuna dodatnih sredstava za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti kako višestambenih zgrada tako i obiteljskih kuća te će i ti natječaji biti do kraja iduće godine.
16 milijuna kuna za splitske zgrade
Ukupna vrijednost 20 projekata iznosi gotovo 100 milijuna kuna, dok bespovratna sredstva iznose gotovo 58,5 milijuna kuna. Splitsko-dalmatinska županija ima 10 projekata, Dubrovačko-neretvanska šest dok Zadarska i Šibensko-kninska po dva projekta. Najveći projekt je ukupne vrijednosti veće od 16 milijuna kuna, s bespovratnim sredstvima preko 9,6 milijuna kuna, a odnosi se na zgrade na adresi A.B.Šimića , Poljička cesta 23, 25, 27,
I interes za nabavu solarnih panela i solarizacija za stambene zgrade i kuće je sve veći.
"U rujnu smo predvidjeli dodatno olakšavanje regulative vezano za postavljanje i gradnju solarnih elektrana, solarnih panela. Ukinuli smo PDV na postavljanje solarnih panela te smo od rujna pripremili izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju koje su trenutno u javnom savjetovanju, do kraja mjeseca, tim izmjenama i dopunama, ćemo dodatno olakšati postavljanje i gradnju solarnih elektrana", kazao je.
Od jako važnog značaja je ovaj današnji dan za Splitsko-dalmatinsku županiju.
"Ovo je početak jednog velikog projekta, obnova energetskih zgrada odnosno uređenje energetskih zgrada na području naše županije. Očito je da se zelenoj energiji moramo što više posvetiti. I mi smo kroz naš proračun osigurali ugradnju 78 solara na obiteljske kuće. U tom smjeru idemo - rekao je župan Blaženko Boban.
Treba znati kako savladati 'najbrži prst'
Jedan od današnjih potpisnica ugovora jest i direktorica Stambenog gospodarstva Makarska, Tanja Tolj Jelavić.
"Velika potreba stvara prilike koje trebamo iskoristiti. Najizazovnije je postići suglasnost stanara i unaprijed platiti elaborat, uz dobru edukaciju i informiranost, financijska konstrukcija se uvijek da dobro sastaviti jer se ipak radi o održavanju vlastite nekretnine. Suvlasnici bi se trebali udružiti, imati dobrog predstavnika i uz pomoć dobrog upravitelja postići zajednički rezultat na zadovoljstvo svih", kazala je te dodala da su ovime dobili milijun i pol kuna bespovratnih sredstava što im neće biti dostatno jer je investicija nešto viša pa će se morati ići u kreditiranje.
Nakon početničkih problema oko imovinsko-pravnih odnosa, konsenzusa svih stanara i upravitelja slijedi priprema dokumentacije i prevladavanje zapreke metode 'najbrži prst' pri prijavi na natječaj za kojeg su se pripremali svojim metodama. I upali.
"Odabrani smo u kvotu financiranja, evaluirani te ostvarili pravo na sufinanciranje. Ukupna vrijednost projekta je 2,4 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva čine milijun i pol kuna, što znači da nije malen ni iznos koji snose sami stanari. Nadamo se da će se taj postotak sufinanciranja iz EU fondova povećati", kazala je Lidija Vukadin Vranješ, ravnateljica Makarske razvojne agencije MARA.