Mladen Vedriš, ekonomski analitičar jutros je u Studiju 4 kazao kako je novi paket mjera "razuman i realan, ali nije više tako izdašan kao prije". Dodao je i kako je u nejednostavnim ekonomskim uvjetima socijalna politika vrlo važna i mora pomoći onima koji su najugroženiji.
Nakon što je Vlada predstavila novi paket mjera i subvencija na cijenu energenata za građane i gospodarstvo koje se prije svega odnose na plin i struju, nižu se reakcije.
O tome kako od poskupljenja zaštititi građane koji teško žive, u Studiju 4 jutros je govorio ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
Kakve učinke mogu pokazati nove mjere prema građanima?
Kazao je kako je paket mjera "razuman i realan, ali i ne više tako izdašan kao prije".
- Kad kažem realan, Europska unija uvijek ima više ciljeva. Jedan cilj je socijalna uključenost građana, međutim paralelno vrlo jak cilj je ekološka svijest, tranzicija, zaustavljanje korištenja fosilnih goriva. I u bogatijim zemljama Europske unije već i prijašnji paketi su bili više ciljani. Išli su prema socijalno ugroženim skupinama, a ne u cjelini, jer se smatra ukoliko je energija po toj osnovi jeftina, da će energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima ići sporije, pojašnjava Vedriš.
- Tako da je mjera realna - kompromis između socijalne politike usmjerene prema najugroženijima i želje da se promjene u korištenju izvora energije pomaknu prema onim ciljevima koji su europski i visoko proklamirani, kazao je.
Dodaje kako je u nejednostavnim ekonomskim uvjetima socijalna politika važna i mora pomoći onima koji su najugroženiji.
- Sigurno da su umirovljenici i studenti ugrožene socijalno gledane populacije, tako da pomaganje s prehranom, osiguranje više mjesta u studentskim domovima je ulaganje u budućnost, istaknuo je za HRT.
Vlada je predstavila i plan za oporezivanje nekretnina.
Oporezivanje nekretnina
Na pitanje može li on dovesti do jednakosti u društvu i smanjiti cijenu najma stambenog prostora, Vedriš odgovara da ne može.
- Vi nećete jednom takvom paušalnom mjerom napraviti preokret u stambenoj politici. Preokret u stambenoj politici, briga oko mladih, socijalno priuštivi stanovi je puno kompleksnija mjera, rekao je.
Iako su znatno rasle plaće u državnom i javnom sektoru, kao i mirovine, nije rasla kupovna moć.
- Suština je da, po bilo kojem indeksu potrošačkih cijena nastojimo iskazati inflaciju, nominalno se povećavaju i plaće i mirovine, međutim rast cijena pojedinih artikala, pogotovo vitalnih artikala za naše življenje, jednostavno raste više, ističe Vedriš.
- Uzmimo jednu realnu košaricu i cijene koje su bile prije godinu dana i tu košaricu pogledajmo po današnjim cijenama, usporedimo rast koji je bio s rastom nominalnih plaća ili mirovina pa ćete vidjeti tko dobiva utrku, poručio je.
Vedriš je, između ostaloga, istaknuo kako bismo kao država morali hitno osnovati fond za klimatske katastrofe koje se događaju, a ne čekati hoće li osiguranja platiti ili ne i oštećenim ljudima obnoviti proizvodnju.
Državni i privatni sektor
Na pitanje može li brži rast plaća u državnom sektoru pratiti privatni sektor, Vedriš odgovara kako ne smijemo zaboraviti da je javni sektor dugo vremena zaostajao.
- Imali smo, a imamo i danas deficite, odljev stručnjaka itd. Ali je nastao porast. Privatni sektor će postupno nivelirati prema potrebama tržišta, prema mogućnostima da nekoga atraktira. Međutim, javni sektor, ako je dobio veće prihode, mora isporučivati kvalitetniju uslugu na svim područjima, zaključio je.
