Azbest uzrokuje teške bolesti kao što je rak, s vrlo niskim stopama preživljavanja. Eurostat podaci pokazuju da u Hrvatskoj prosječna uporaba azbesta po stambenom objektu iznosi 63 kilograma.
Iz Dalmatinske zagore ekipi Poziva Dnevnika Nove TV javili su se zabrinuti građani koji kažu kako je na jednoj lokaciji nadomak grada doslovno groblje azbestnih ploča.
.png)
Koje tajne krije napuštena vojarna Trbounje nadomak Drniša, zašto godinama nitko ništa ne radi po pitanju zbrinjavanja azbestnih ploča te tko je aktualni vlasnik cijelog kompleksa? Sve te detalje tragom Videopoziva na teren otišla je istražiti reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Jurišić.
"Tih 18 hangara, sve je to porušeno i sad imamo situaciju da se ternita, kako mi to lokalno zovemo, azbestni pokrovni materijal, da se on krši i lomi, uslijed utjecaja atmosferilija", ispričao je Josip Matić iz Trbounja.
"Ovo je stvarno ekološka katastrofa, polomljeno, tone i tone azbesta, u stadiju da se mrvi, da se vjetrom raznosi do grada Drniša i obližnjih naselja", dodao je mještanin.
Odlaskom vojske iz donjeg dijela vojarne u Trbounju nadomak Drniša, vrijeme kao da je stalo. Umjesto vojne opreme u hangarima koji nisu srušeni, bale sijena. Šaka je to u oko za mještane, ali i za turiste.
"Bila sam ondje s kćeri i samo smo stale i rekle - kakvo je ovo mjesto? Baš tužno. Tužno jer postoji oprema, to se može i treba sanirati. Takvim stvarima ovdje nije mjesto", ispričala je travel blogerica Yentl Jehoul iz Belgije.
Stranci ovaj kraj ne biraju samo za godišnji odmor, već i za život.
"Oni se vole malo zavući sa strane ceste i vole prošetati neistraženim područjem, oni kad ovo vide pitaju nas lokalno stanovništvo je li ovo moguće da je ovdje na par kilometara od Nacionalnog parka Krka ovakav deponij azbesta? Mi im stvarno nemamo što reći. Nama je neugodno", dodao je mještanin.
Porušeni hangari s razbijenim azbestnim pločama nalaze se 900-njak metara od prvih kuća. Kilometar i pol od rijeke Čikole. Osam kilometara od Grada Drniša.
"Vjetar to raznosi okolo. I sad zamislite situaciju, čovjek tu ima svoj vrtal u selu, i misli da ide zdravo, a ustvari se truje i dobit će rak, a neće znati od čega je dobio rak", naglasio je Matić.
Koliko je i kada azbest opasan, ekipa Poziva je pitala stručnjake.
"Najopasniji je kad udišemo azbestna vlakna i tada se javljaju i akutne posljedice, u smislu iritacije, nadražaja dišnih puteva, kašlja, može biti i iritacija kože i sluznice očiju, nosi i usta, ali ono što je najvažnije - kronični odgođeni učinci na zdravlje čak i nakon više od 20 godina, u smislu zloćudnih bolesti, na razini prvenstveno dišnog sustava, ali i izvan njega poput raka grkljana i ostalo", objasnila je voditeljica Odjela za procjenu rizika NZJZ Andrija Štampar Matijana Jergović.
Prvi čovjek grada Drniša kaže kako ovo nisu jedini zapušteni objekti u ovom kraju. "Još uvijek nisu dostupne ni lokalnoj zajednici, ali mislim da nisu dostupne ni Ministarstvu državne imovine, danas Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine jer nad njima ingerenciju ima MORH", kazao je gradonačelnik i saborski zastupnik HDZ-a Josip Begonja.
MORH ističe kako je još 2011. godine rekao zbogom toj vojarni i predao je u ruke Agenciji za upravljanje državnom imovinom.
"Ja smatram da je uvijek kriva država kad ne vodi računa o svome vlasništvu", dodao je Matić.
"Mislim da odgovor zašto je to tako treba uvijek tražiti kod vlasnika", rekao je Begonja.
Dodao je da bi Grad preuzeo područje bivše vojarne, ali s oko tri milijuna eura u gradskoj blagajni ne znaju kako sanirati cijelo područje na kojem potencijalno vide gospodarsku zonu.
"Da nama nešto je ili nije isplativo, pogotovo ako je riječ o gospodarskom subjektu, svakako da je isplativo jer ono nosi radna mjesta sa sobom", istaknuo je.
Put do radnih mjesta, u ovom slučaju, popločan je azbestom čija je uporaba zabranjena u Hrvatskoj kao i cijeloj Europskoj uniji.
"Sanacija što hitnije, da umanjimo štetu koja je dosad već nastala, i da je zaustavimo da se dalje ta šteta nanosi prirodi i ljudima koji žive tu", rekao je mještanin.
"Ovo se nije smjelo dozvoliti. Ovo je moglo biti i dalje u nekoj funkciji, mogle su biti neke humanitarne udruge tu, prostor je bio fantastičan. Moglo je tu biti malo igralište, bilo što što se moglo normalno iskoristiti. I nije mi jasno da se to tako može zapustiti", rekao je Matić.
