Na splitskom FESB-u odvija se 2. međunarodna konferencija “Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima“, koja je ove godine s posebnim naglaskom na stručnu podršku radu s darovitima i potencijalno darovitima.
Organizator trodnevne konferencije su Splitsko-dalmatinska županija i Centar izvrsnosti SDŽ u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Veleposlanstvom Države Izrael u RH i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Kao predavači na konferenciji sudjeluju stručnjaci iz realnog sektora, odgojno-obrazovni djelatnici, donositelji odluka i inozemni stručnjaci.
Svoja iskustva su, među ostalim, prenijeli roditelji darovite djece. Govorili su o načinu poticanja djecu na prirodoslovlje, o robotici kao alatu u razvoju potencijala djece, o učinkoviti metode poučavanja, o načinu poticanja kreativnosti u nastavi, a otkrili su i koji su najčešći profili darovite djece…
Ključno je obogatiti nastavu
Darovito dijete i ja, Jadranka Jurić, Udruga roditelja darovite djece “Darovita djeca” Split
Darovita djeca imaju široki raspon interesa, izraženu kreativnost, vrlo su oštroumni i imaju snažnu osobnost. Ako darovito dijete ostavite besposleno često razvije neprihvatljive oblike ponašanja ili se, što je još gore povuče u sebe. Tu nastaju problemi roditeljima jer se nemaju kome obratiti. Jedina osoba kojoj se roditelj može obratiti je učitelj. Susrećemo se s učiteljma koji žele pomoći djetetu, ali imamo i veliki broj onih koji ne žele ili ne znaju kako. U rad sa darovitom djecom moraju biti uključeni svi: roditelji, učitelji i stručni suradnici. Potrebno je staviti naglasak na cjelovit razvoj darovitog djeteta uvažavajući socionalne i emocionalne čimbenike učenja. Ključno je obogatiti nastavu u čemu profitiraju svi, a ne samo daroviti. Podržavamo rad CISDŽ, ali smatramo da se mora brže i bolje organizirati identifikaciju i u ranijoj dobi.
Darotvita djeca traže više
Izvrsnost i prirodoslovlje, Mirko Ruščić, Prirodoslovno matematički fakultet u Splitu
Sva djeca su darovita puna talenata i potencijala, ali još uvijek ih se stavlja u isti kalup i formira na isti način. U našim vrtićima i školama postoje darovita djeca koja na razini sustava ostaju gotovo neprimjećena, odnosno ne radi se s njima koliko bi trebalo, a u tom smislu nedostaje nam i educiranih stručnjaka koji bi prepoznali tu djecu i radili s njima. Mali je broj stručnjaka koji rade na prepoznavanju darovite djece.
Ako se takva djeca ne prepoznaju, ona propadaju, dosađuju se u školi, čak se znaju i neprimjereno i neželjeno ponašati, biti apatični. Talente se prepoznaje uz dodatne vježbe i trud. Naš sustav u tom pogledu je trom. Kod nas je prisutno gubljenje potencijala, a imamo darovite djece kojima treba raditi, stvarati radne navike i brusiti njihove intelektualne potencijale. U tom smislu bi trebalo i prilagoditi kurikul. Darovita djeca često postavljaju pitanja roditeljima, učiteljima i ne dobiju uvijek odgovor na ta pitanja ili su nezadovoljna odgovorima, traže još više.
Pomak u radu s darovitim učenicima provodi se u sklopu centra izvrsnosti u nastavi prirodoslovlja za zainteresirane učenike 7 i 8 razreda OŠ te od 1-4 razreda gimnazija Splitsko-dalmatinske županije. S djecom se radi istraživački rad u laboratoriju, na terenskoj nastavi, radionicama, radi se u skupinama ili individualno, učenici samostalno uče i aktivno sudjeluju u procesu učenja.
Timski duh
Robotika – alati u razvoju potencijala darovite djece, Ivica Kolarić, I. Osnovna škola Varaždin
Većina djece je nadarena, samo treba otkriti tu nadarenost. Djeca najbrže uče ako uče praktičnim radom, a robotika im povezuje više tehničkih područja i priprema ih za cjeloživotno učenje i zanimanja budućnosti. Kroz ovaj rad autor želi podijeliti svoje iskustvo u radu s darovitom djecom i prikazati kako se razvijala ideja od izvannastavne aktivnosti do osvajanja međunarodnih natjecanja.
Tijekom rada u robotici velik naglasak stavlja se na razumijevanje i raspravu o zadatku te uočavanju prednosti i nedostataka određene konstrukcije, težištu, položaju i vrsti senzora, odabiru programskog sučelja. Djecu učime precizno i pošteno uspoređivati postignute rezultate te konačno odabrati najbolji rad i najbolju ekipu. Učenici rade u paru tako da razvijaju timski duh i vježbaju komunikaciju u kreativnim procesima i rješavanju problema. U ovim aktivnostima posebno je izražena kreativnost, dizajn i rješavanje problema.
Tijekom rada u robotici velik naglasak stavlja se na razumijevanje i raspravu o zadatku te uočavanju prednosti i nedostataka određene konstrukcije, težištu, položaju i vrsti senzora, odabiru programskog sučelja. Djecu učime precizno i pošteno uspoređivati postignute rezultate te konačno odabrati najbolji rad i najbolju ekipu. Učenici rade u paru tako da razvijaju timski duh i vježbaju komunikaciju u kreativnim procesima i rješavanju problema. U ovim aktivnostima posebno je izražena kreativnost, dizajn i rješavanje problema.
Obuka nastavnika
Effective methods and formats in teacher training, Judith Hilmes, Ludwig Windthorst Haus
,,It is not enough to know, you need to apply it.” This quote from Johann Wolfgang von Goethe makes it clear, what the goal of teacher training is ore has to be.” Learning success is usually pointless if what has been learned is not systematically put into practice. We are talking here about securing the transfer and transferring what has been learned into school practice. In Germany, a distinction is made between teacher training and the lifelong professionalisation process. Vocational training takes place at the university and through a subsequent school internship in the state preparatory service. This training is called the first and second phase of teacher training. The third phase of teacher training has the task of professionalising the knowledge from the first two phases: ,,To keep this knowledge alive during the many years of professional activity of trained teachers and to make it a reference point for lifelong professionalisation processes is the task of teacher further training.''
Brže učenje i želja za neovisnošću
Kreativnost u nastavi, Marija Roth, X. Gimnazija
Kreativnost se može definirati kao sposobnost da se proizvede nešto novo i orginalno unutar ograničenja određene situacije. Školsko okruženje ima važan utjecaj na kreativno izražavanje, u nekim uvjetima može potaknuti kreativno ponašanje, dok u drugim slučajevima to ometa.
Daroviti učenici, koje karakterizira brže učenje i želja za neovisnošću dosađuju se u tradicionalnim učionicama. Njima je potreban sadržaj koji je relevantan za njihove živote, aktivnosti koje ih potiču da procesiraju važne ideje na visokoj razini te da pokušaju naći rješenja za smislene probleme. Potrebne su im učionice u kojima ih se poštuje, pruža u isto vrijeme i strukturu i izbor, i pomaže im se da postignu više nego što misle da mogu. To su potrebe koje dijele svi učenici, a ne samo oni koji su daroviti. No to je neizostavna pouka za darovite učenike.
Šest profila darovite djece
Usmjeravanje djece kroz trnovit put darovitosti, Ksenija Ranogajec Benaković, Bojan Branisavljević, DV Mali princ, DV Botinec
Kako bi se donekle kategorizirale različite manifestacije darovitosti, Betts & Neihart kreirali su 6 profila darovite djece. Ne može se govoriti o dijagnostičkim kategorijama, već o pokušaju objedinjavanje određene grupe ponašanja kod djeteta u „zaokruženu sliku“. Tako autori navode: autonomnu, uspješnu, kreativnu, nevidljivu, dvostruko posebnu i rizičnu darovitu djecu te predlažu oblike potpore toj djeci kod kuće i u obrazovnom sustavu.
Ovo je samo kratki presjek jučerašnjih predavanja, a posljednji dan konferencije nudi nove zanimljive sadržaje.
Više o konferenciji: https://ci-sdz.hr/izazovi-u-radu-s-darovitom-djecom-i-mladima-2019/
