U seriji intervjua pod nazivom "Druga strana politike" razgovarat ćemo s akterima koji kroje političku sliku Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Saznat ćemo kako su se našli u politici, tko su im uzori i oponenti, kojim se idejama vode kroz svoje društveno djelovanje, ali i drugu stranu njihovih biografija – čime se bave u slobodno vrijeme te kakav život vode izvan svijeta politike. Naš sugovornik je Petar Ugarković, gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Splita iz redova stranke Centar.
Na političkoj sceni postali ste prepoznatljivi kada ste postali gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Splita. Od kada se bavite politikom i zašto ste se odlučili angažirati?
- Oduvijek sam osjećao prezir prema sustavu u kojem korupcija, klijentelizam i nepotizam određuju sudbine ljudi. Društvo u kojem se uspjeh ne temelji na znanju i radu, već na vezama i povlaštenim statusima, ne može napredovati. Tu nepravdu koja se uvukla u sve sfere našeg društva možemo ispraviti samo mi sami, nitko to neće učiniti umjesto nas. Ako želimo sustav u kojem se poštenje cijeni više od privilegija i prilike pripadaju svima, umjesto samo odabranima, za to se trebamo boriti. To su razlozi zbog kojih sam se godinama bavio aktivizmom i zbog kojih se danas bavim politikom. Jer upravo je politika najmoćniji alat kojim možemo graditi pravednije društvo, u kojem se znanje, rad i sposobnost cijene više od stranačkih iskaznica. Kroz političku borbu moguće je mijenjati društvo i stvarati okruženje u kojem pravila vrijede jednako za sve. Upravo zato smatram da politiku ne smijemo više prepuštati onima koji je koriste za vlastite interese, ona mora služiti građanima, a ne pojedincima.
U splitskom Gradskom vijeću ste nezavisni vijećnik na Kandidacijskoj listi Centra. Što vas je motiviralo da date podršku Ivici Puljku i njegovoj stranci Centar? Mislite li da ste se prevarili ili i dalje mislite da je Puljak najbolji mogući izbor za Splićanke i Splićane?
- Gradonačelnika Ivicu Puljka poznajem dugo. Uvijek sam ga cijenio i kao znanstvenika i kao političara, a Marijanu Puljak sam i ranije podržavao na političkoj sceni. Nisam nikada bio član nijedne stranke, ali od kada sam politički aktivan, u niti jednom trenutku nisam pomislio da sam se prevario. Gledajući iz sadašnje perspektive, mislim da je stranka Centar za javni interes u Splitu napravila, a to radi i dalje, najviše što se može napraviti i to me čini zadovoljnim. Dijelim političke vrijednosti stranke Centar, ali još mi je važnije što mogu s ponosom stati iza svakog člana i reći da su ti ljudi ovdje isključivo zbog javnog interesa. Politička borba im je strast, a da sam ikada vidio da je netko tu radi vlastitih interesa, ne bih više bio dio tog tima.
Možete li mi u mandatu Ivice Puljka otkriti koji je po vama njegov najbolji potez koji je napravio? Smatrate li da u Splitu svi projekti kasne ili uopće nisu napravljeni? Tko je za to odgovoran i mislite li da Puljak nije imao dovoljno vremena da u jednom mandatu potpuno 'uredi' podmarjanski grad?
- U Splitu se svaki dan radi i zato je teško izdvojiti nešto posebno. Ako pogledate kojom dinamikom niču nove garaže, kako napreduje Žnjan, kako se grade vrtići i provode projekti, primjerice, ozelenjivanja grada i uređenja Marjana, vidjet ćete da upravljanje ovim gradom napokon funkcionira, s redom i konkretnom vizijom. Pokrenuli smo najveći investicijski ciklus u modernoj povijesti Splita, a Grad ima najveći proračun u povijesti. Na više od 400 lokacija u gradu je uveden red ili su pokrenuti projekti koji će dugoročno povećati kvalitetu života građana. Naravno, ne može se sve riješiti u jednom mandatu, a važno je znati i da Grad Split ne upravlja niti polovicom gradskog teritorija. No, unatoč svim izazovima, mogu reći i opstrukcijama, pokazali smo da rezultati ne mogu izostati onda kada su javni interes i vizija razvoja na prvom i jedinom mjestu. Često razmišljam o tome kakav bi danas bio Split da su novci i prije našeg mandata bili usmjereni u projekte od kojih svi imaju koristi, umjesto u privatne džepove. Zamislite kako bi tek cijela Hrvatska izgledala da se novac građana zadnja tri desetljeća nije slijevao na račune privilegiranih političara, nego u vrtiće, škole, bolnice, prometnu infrastrukturu i razvoj gradova.
Hoće li Puljak pobijediti na idućim lokalnim izborima? Može li mu netko zaprijetiti, primjerice netko iz HDZ-a?
- Za razliku od HDZ-a, ali i svih onih koji su tvrdili da su alternativa HDZ-u, a zatim ponavljali iste obrasce klijentelizma i političke trgovine, Ivica Puljak je jedini koji je dosljedno dokazao da politika može biti poštena, da su promjene moguće i da se ovaj grad može maknuti s mrtve točke, nakon desetljeća stagniranja. Građani to na svakom koraku vide pa vjerujem da na ovim lokalnim izborima neće imati ozbiljnu konkurenciju. Ova vlast nikome ništa ne duguje niti želi trgovati. Na politiku gledamo isključivo kao na priliku da radimo na razvoju grada i napretku društva i svaki korak koji napravimo prema tome daje pruža zadovoljstvo i dodatnu motivaciju. Puno velikih stvari je učinjeno dobro i s dobrom namjerom, a da pritom iz gradske blagajne u privatne džepove nije usmjereno ni centa. Upravo to je ono što mnogima koji su navikli na privilegije smeta, ali uspješno držimo zatvorene špine svima koji ovaj grad žele iskoristiti za svoj interes i Splićani će to, siguran sam, nagraditi.
Možda je teško pitanje, ali – pokušat ćemo... Tko je po vama u novijoj hrvatskoj povijesti najbolji, a tko je najgori gradonačelnik Grada Splita?
- Nakon što sam ušao u politiku, shvatio sam koliko je vođenje grada zahtjevan i stresan posao. Pritisci dolaze sa svih strana, odluke su teške, a odgovornost ogromna. Ivica Puljak i njegovi zamjenici ušli su u ovu priču s jasnim ciljem, napraviti promjene i biti drugačiji. Iza njih ne stoji nijedna interesna skupina i imaju hrabrosti reći istinu, čak i ako ih to košta popularnosti. Teško je odgovoriti na pitanje tko je bio najgori gradonačelnik jer bi ta lista bila poduža, ali boljeg gradonačelnika od Ivice Puljka ne vidim.
Osvrnuo bih se na rad Gradskog vijeća Grada Splita u ovom mandatu. Jeste li zadovoljni radom Gradskog vijeća Grada Splita? Često se splitskim vijećnicima 'prebacuje' da jako dugo raspravljaju o brojnim temama te da svaka sjednica traje do dugo u noć. Smatrate li da je to točno i mislite li da su vijećnici Centra i vladajućih vrlo neaktivni u vijeću?
- Politička arena često je gruba i puna verbalnog nasilja, priča se samo da bi se pričalo, a argumenti se temelje na površnim premisama i neprovjerenim informacijama. To nije način na koji mi želimo komunicirati. Cijenim neke ljude iz oporbe i vjerujem da imaju kapacitet za razumne razgovore, ali javnosti često serviraju sasvim drugu sliku, s čime nas samo žele izbaciti iz takta. Sjednice Gradskog vijeća traju dugo iz sasvim jednostavnog razloga, nismo profesionalni političari ni ljudi koji mogu i žele napustiti posao kad god to požele. Za sudjelovanje na sjednicama uglavnom koristimo slobodne dane, mijenjamo smjene i usklađujemo obveze kako bismo svi mogli biti prisutni. Zato se trudimo biti učinkoviti pa o svim temama raspravljamo unaprijed na sastancima i dovoljno je da na sjednici jedan od nas iznese stav.
Kako bi ocijenili vaš rad u GV-u Grada Splita? Na što ste najviše ponosni?
- Ne mogu samog sebe ocijeniti, ali ponosan sam na sve što radimo zajedno i na sve pozitivne promjene koje smo uveli u Splitu.
Jesu li vam bližnji podrška i kako oni reagiraju na vaše političko djelovanje? Jeste li se s kim iz obitelji posvađali ili prepirali zbog politike?
- Često me pitaju zašto se uopće bavim politikom, ali na kraju su zadovoljni kada vide konkretne promjene. Bilo je i onih koji su mi bili "bliski", a mislili su da mogu iskoristiti moj utjecaj, ali brzo su shvatili da su se prevarili.
Osim što ste aktivni u politici, poznati ste stručnjak iz Instituta za ribarstvo i oceanografiju. Za one koji vas ne poznaju baš najbolje, recite nam od čega se sastoji vaš radni dan i što konkretno radite na poslu? Kojim istraživanjima se trenutačno bavite?
- Zaposlen sam na Institutu za oceanografiju na pola radnog vremena. Moj posao je učiniti Institut vidljivim i prezentirati rad znanstvenika i njihove projekte javnosti. Osim toga, cijeli život proučavam morski svijet i sudjelovao sam u izradi puno znanstvenih radova i studija te dvije knjige u kojima sam koautor. Nedavno sam s dvoje prijatelja izdao prvi dio knjige o Jadranskim morskim puževima. Punih pet godina naporno smo radili na fotografiranju i opisivanju jadranskih vrsta. To je prvi takav popis vrsta morskih puževa koji žive u Jadranu i prva knjiga te tematike u svijetu, u kojoj su fotografije ne samo kućica već i živih jedinki, ali trebat će napisati još dvije takve knjige da dovršimo cijeli projekt. To će trajati još jako dugo, prvi dio ima 500 strana u formatu A4. Istodobno radim na mnogo stvari u morskoj biologiji, ali izdvojio bih najznačajniju, a to je prikupljanje podataka o invazivnim vatrenjačama, koje su ove godine trajno naselile naše more. Uskoro ćemo to i objaviti.
Radite li posao koji ste oduvijek željeli raditi i uživate li na svom radnom mjestu? Jeste li vaš poslovni i profesionalni san ispunjen?
- Uživam u svakom svom boravku na Institutu i to je posao koji obožavam raditi. Moj život je istraživanje podmorja i kad bih mogao, kupio bi istraživački brod i ne bih s njega silazio. Osim posla na Institutu i političkog angažmana, imam i obrt za turistička vođenja te gotovo sedam mjeseci u godini radim kao turistički vodič u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko – kninskoj županiji. Posao vodiča je dinamičan i često zabavan, ali i zahtjevan jer iziskuje neprestani angažman.
Možete li izdvojiti nešto posebno iz vaših istraživanja?
- Prije desetak godina pojavio se jedan mladi sklat (vrsta morskog psa) na zagrebačkoj ribarnici. To je bila riba koja je donedavno bila prisutna po cijelom Jadranu, imala je važnu ulogu u povijesti hrvatskog ribarstva, mnoge obitelji nosile su nadimak po ovoj ribi. Izlovili smo ga i postao je najugroženija vrsta ribe, doslovno je u fazi izumiranja. Iz znatiželje, potaknut prijateljima iz WWF-Adria, počeo sam tražiti sklata s ribarima i dokumentirao jedino od posljednjih žarišta ove ribe u Sredozemlju, na području Molatskog arhipelaga. Hrvatska može biti ponosna na to što ga tamo još ima. Intenzivno sam radio na kampanji zaštite koju su prihvatili naši ribari što me čini izrazito ponosnim, zbog toga je došlo do rasta populacije ove ugrožene životinje. Osim toga, moj prijatelj, ribar Nikola Kosanović, prošlo ljeto ih je prvi put u Jadranu snimio pod morem, i to 5 jedinki odjednom.
Kako provodite svoje slobodno vrijeme, što vas najviše opušta? Imate li neki hobi?
- Slobodno lijepo vrijeme najviše provodim na moru ili u prirodi, osim kad je prognoza loša. Tada uglavnom obrađujem podatke i slike koje sam prikupio dok je bilo lijepo vrijeme. Osim mora, volim istraživati Dalmaciju, gljivariti, tražiti šparoge, proučavati starine i lijepe krajeve našeg podneblja.
Koja vam je najdraža knjiga?
- Mogao bi ih nabrojati puno, jer poput najdraže hrane ili pjesme, jedan dan nam je više draga jedna, a drugi druga. Ipak, dvije knjige koje su imale dosta velik utjecaj na mene su Predictably Irrational: The Hidden Forces That Shape Our Decisions - Dan Ariely i The Righteous Mind: Why Good People are Divided by Politics and Religion - Jonathan Haidt.
Koja je vaša neostvarena želja?
- Moja neostvarena želja je Hrvatska kao razvijena, uređena i prosperitetna zemlja u kojoj ljudi vide svoju budućnost i mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. Vjerujem da to možemo postići, ali samo ako uporno i zajedno inzistiramo na promjenama.
