Emmanuel Macron najavio je kako će Francuska graditi nove nuklearne reaktore. Tako bi manje ovisila o drugim zemljama u opskrbi energijom, ispunila ciljeve o ublažavanju globalnog zatopljenja i kontrolirala cijene. Političaru koji želi socijalni mir u zemlji najvažnije je ono zadnje jer velika poskupljenja energenata izazivaju inflaciju, političku turbulenciju, histerično tržište, opću nesigurnost i nepovjerenje u vlast i državu.
I Hrvatska je suočena s enormnim rastom cijena električne energije iako to kućanstva odlukom Vlade RH nisu naročito osjetila. Ali jesu poduzetnici i još će kakav je trend. Udio u ukupno prodanoj električnoj energiji krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo u 2019. godini bio je 37,6%, a krajnjim kupcima iz kategorije poduzetništvo 62,4%.
Do kraja godine poduzetnicima struja skuplja 63,8 posto
Početkom ove godine HEP Elektra je za poduzetnike obračunavala 0,8122 kn/kWh, da bi pred kraj godine to bilo 1,3270 kn/kWh ili 63,38% više. Velik je to udar na svakog onog kome je električna energija veliki input u krajnjem proizvodu bila to gradnja brodova, pečenje kruha ili skladištenje jabuka u hladnjačama. No, može se i postaviti sasvim logično pitanje - je li taj rast zapravo minoran koliko se kreću cijene jednog megavatsata trenutno na mađarskoj burzi HUDEX gdje i Hrvatska trguje? Prvog siječnja za jedan MWh davalo se 40 eura, a danas, dok ovo čitate, cijena mu je oko 200 eura.
Prodaja električne energije ispod tržišne cijene od strane HEP-a kao zajamčenog opskrbljivača ipak nije razveselila sve poduzetnike. HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) je otkazao ugovor o sudjelovanju na tržištu električne energije tvrtki ENERGIA GAS AND POWER koja je opskrbljivala strujom veliku količinu gospodarskih subjekata. Vidjet ćemo tko će biti sljedeći ako HEP nastavi sa sadašnjom politikom: GEN-I Zagreb, E.ON ENERGIJA, PETROL, MET Croatia Energy Trade ili ENNA Opskrba.
Kilovatsat u tarifnom modelu CRVENI NISKI NAPON poskupjet će 270 posto?
Netržišna cijena urušava tržište i to sigurno netko plaća. HEP ELEKTRA je obvezna opskrbljivati sve one koji su ostali bez opskrbljivača, one koji su u stečaju, koji nisu odabrali opskrbljivača… Ona generalno ima najveće cijene struje, ali zbog trenutnih turbulencija na tržištu i propisanog načina određivanja cijene trenutno su joj najniže na tržištu, ali pitanje je koliko dugo.
Elektra prema toj metodologiji s ugrađenom burzovnom cijenom s HUDEX-a svaka 3 mjeseca donosi nove cijene i prema njima svojim korisnicima naplaćuje struju pa bi od Nove godine to moglo biti 2,2 kn/kWh. To znači da bi na tarifnom modelu CRVENI NISKI NAPON kilovatsat od početka prošle do siječnja sljedeće godine poskupio 270%.
Možda je vrijeme da se metodologija izračuna cijene električne energije promjeni i da se građani i poduzetnici više oslone na "jake snage HEP-a" nego mantrati o zakonitostima tržišta kad smo još daleko od stvarnog značenja tog pojma. A prostora za to ima, prvenstveno u značajnoj financijskoj dobiti.
HEP-ova neto dobit za 2020. godinu 1,5 milijardi kuna
HEP grupacija iskazala je za prošlu godinu neto dobit, desetinu svih prihoda, od 1,5 milijardi kuna, a ima i 4,5 milijardi kuna zadržane dobiti iz prijašnjih godina. HERA je izvijestila kako je prvi dio 2020. godine stavio nacionalne energetske sustave pred potpuno nove i neočekivane izazove izazvane direktnim i indirektnim posljedicama pandemije bolesti Covid-19.
Prošla godina je druga godina u kojoj se bilježi pad potrošnje. Naime, u 2019. ukupna potrošnja električne energije bila je za jedan posto manja od one u prethodnoj godini, a u 2020. za 4,9% manja od potrošnje u 2019. Najveći dio ukupne potrošnje električne energije pokriven je proizvodnjom iz elektrana na teritoriju Republike Hrvatske (12.216 GWh, 70,7%), dok je ostatak pokriven uvozom električne energije (5.056 GWh, 29,3%). HEP d.d. je i dalje dominantni proizvođač električne energije s udjelom od 77,2% u proizvodnim kapacitetima, odnosno 76,6% u proizvedenoj električnoj energiji na teritoriju Republike Hrvatske.
HERA je izvijestila da je zbog posljedica ograničenja gospodarskih i svih drugih aktivnosti zbog pandemije COVID-19 najveći pad prodaje bio kod kategorije poduzetništvo na niskom naponu, tarifni model plavi (14,8%) i bijeli (12,9%). Pad prodaje kod kategorije kućanstvo bio je svega 2% zbog rada od kuće i akontacijskog sustava obračuna električne energije (polugodišnje obračunsko razdoblje) te manjeg očitavanja brojila zbog epidemioloških mjera. Porast proizvodnje hidroelektrana krajem 2020. godine, uz proizvodnju vjetroelektrana i distribuiranih izvora energije, za posljedicu je imao da je Republika Hrvatska u određenim danima bila fizički neto izvoznik električne energije.
Porastom cijene električne energije solarne elektrane sve isplativije
Priključna snaga svih elektrana na teritoriju Republike Hrvatske na kraju 2020. godine iznosila je 5.306 MW (2.202 MW hidroelektrana, 2.044 MW na fosilna goriva, 795 MW vjetroelektrana itd.) od čega se 3.262 MW odnosno 61% odnosi na proizvodna postrojenja električne energije koja koriste obnovljive izvore.
Kako za sada nema naznaka da će se bazna cijena od 200 eura po megavatsatu spustiti u dogledno vrijeme, mnogim je poduzetnicima ulaganje u vjetroelektrane i solarne elektrane sve primamljivije. Po nekim procjenama, trošak gradnje solarne elektrane trenutno iznosi cca 8000 kn/kWh, što u Dalmaciji proizvede prosječno 1400 kW/h struje godišnje s vjerojatnom cijenom od 2.2 kn/kWh od Nove godine, pa bi povrat investicije u elektranu bio moguć kroz 2 i pol godine umjesto 7 godina. S nekom EU subvencijom bi sve to financijski izgledalo još bolje, ali se treba dobro naoružati strpljenjem, srećom i dodatnim kapitalom dok se sve ne izrealizira.
U tom smjeru išla je i Splitsko-dalmatinska županija sa svojim nedavno usvojenim Prostornim planom. Širom su otvorena vrata za vjetroparkove, mini hidroelektrane i solarne elektrane. Predstavljamo tablice s njihovim lokacijama.