Jeste li znali da Zoološki vrt u Splitu postoji već sto godina? Da, upravo danas je na Marjanu proslavljen taj jubilej. Tim povodom održan je prigodan program, uz nastup popularnih Marjanki.
Sanja Bašić, ravnateljica Prirodoslovnog muzeja i Zoološkog vrta u Splitu, naglasila je kako je riječ o velikom i rijetkom jubileju, a zatim je komentirala ne baš reprezentativno stanje zoološkog vrta i neadekvatne uvjete.
"Ne bih rekla da je prostor neadekvatan, mislim da je ovo divan prostor. Zoološki vrt se preuređuje kao edukacijski centar za izvorne i tradicijske pasmine domaćih životinja. Na ovom prostoru imat ćemo mali, dječji zoološki vrt s domaćim životinjama, na kojima je naglasak. One daju posebnu draž ovom prostoru.
Mi imamo jedan poseban koncept zoološkog vrta, takozvani “petting zoo”, tako da svi naši posjetitelji mogu ostvariti izravnu interakciju sa životinjama, mogu im se približiti, upoznati ih, hraniti ih i to je nešto što definitivno stvara sjajnu atmosferu u vrtu. Djeca ovakav koncept zaista obožavaju.
Imamo dosta životinja – od poni konja i konja do našeg magarca, koji je zaštićena vrsta. Imamo i ovce, koze, sada i mini ovce i koze, tu su naravno zečevi, kornjače, kokoši, sova... Tako da životinja zaista ima", kazala je okupljenim novinarima.
A što je s Prirodoslovnim muzejem?
"Definitivno nije adekvatan prostor. To je nekako trebalo biti privremeno rješenje koje, nažalost, traje već 25 godina. Mi se zaista nadamo da će Grad pronaći adekvatan prostor za trajni smještaj Prirodoslovnog muzeja. Muzej je prije dvije godine proslavio svoj 100. rođendan, tako da mislim da je stvarno došlo vrijeme da dobije zasluženo mjesto", kaže ravnateljica.
Upitali su je novinari misli li se širiti postojeći prostor zoološkog vrta?
"Ne mislimo se širiti, ostajemo u istim gabaritima, to je 0,65 hektara. Želimo ovaj prostor oplemeniti dodatnim sadržajima, s naglaskom na edukaciju i djecu, tako da neće biti širenja, ali ga mislimo zaista preurediti.
Danas ćemo predstaviti idejni projekt kako bi naš budući Zoološki vrt trebao izgledati i vidjet ćete da je riječ o zaista sjajnom rješenju.
Nadam se da će do kraja 2026. godine cjelokupna projektna dokumentacija biti spremna i da ćemo iduće godine napokon zasukati rukave i početi s radovima.
Projekt je velik i zahtjevan jer se ovdje ne radi samo o preuređenju vanjskog prostora Zoološkog vrta. Radi se i o obnovi dviju secesijskih zgrada koje imate priliku vidjeti. To je zgrada bivšeg Prirodoslovnog muzeja iz 1913. godine, koja je zaštićena, kao i zgrada malog restorana iz 1909. godine koju također treba obnoviti.
Oba objekta imaju neprimjerene nadogradnje koje treba ukloniti, a tu je i zgrada bivšeg akvarija. Split je još 1928. godine imao prvi i jedini akvarij u tadašnjoj državi, no on je 1995. godine porušen. Sada će se napraviti maksimalna rekonstrukcija tog prostora. U njemu više neće biti akvarij, već je predviđen prostor za suvenirnicu i biljetarnicu, ali i taj dio moramo obnoviti jer čuva dio povijesti našeg grada i našeg identiteta. Svakako želimo to kulturno dobro vratiti na svoje mjesto", pojasnila je ravnateljica Bašić, a zatim je pojasnila kako je došlo do toga da zoološki vrt drži samo domaće životinje.
"Godine 2015. krenulo je izmještanje životinja iz Zoološkog vrta. Sve egzotične vrste napustile su vrt i ostale su samo domaće životinje. Krenuli smo s rekonstrukcijom nastambi i kada napravite krug po Zoološkom vrtu vidjet ćete da smo pokušali maksimalno ukloniti željezne, teške ograde i kaveze te koristiti isključivo prirodne materijale, drvo i kamen. Naše životinje su pitome, tako da nema nikakve opasnosti. Posjetitelji su u početku znali pitati kada ćemo nabaviti nešto novo, a takvih pitanja ima i danas, no mislim da im se koncept ipak sviđa.
Broj posjetitelja u posljednje tri godine povećao se za više od 100 posto. Prije tri godine imali smo do 20 tisuća posjetitelja godišnje, a sada je ta brojka veća od 40 tisuća. Prema svim pokazateljima, mislim da će ova godina biti rekordna. Ljudi zaista vole ovo mjesto i ovdje uživaju. To se vidi i po porukama koje nam ostavljaju u knjizi dojmova, a i turisti kažu da im je ovo posebno iskustvo. U klasičnim zoološkim vrtovima životinje uglavnom gledate izdaleka i nema tog bliskog kontakta niti mogućnosti hranjenja. Kod nas posjetitelji mogu uzeti hranu za životinje i ostvariti izravan kontakt, a životinje odmah dolaze. To je zaista jedno posebno i sjajno iskustvo", zaključila je Sanja Bašić.
"Grad Split to zaslužuje"
Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta čestitao je ovu veliku obljetnicu te zahvalio svima koji svojim radom doprinose stvaranju dodatne vrijednosti. Pojasnio je u kojoj je fazi projekt obnove zoološkog.
"Projekt je pripremljen i očekujemo da se tijekom ove godine podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, kao i donošenje zaključka koji sada trebam potpisati kako bismo već iduće godine krenuli u preuređenje ovog prostora.
Prošlo je puno godina, a Grad Split to zaslužuje. Zaslužuje jedan drugačiji izgled cijelog ovog prostora i uvjeren sam da ćemo kroz naša sredstva, prvenstveno kroz proračun Grada Splita, ali i kroz druge izvore financiranja, dodatno ojačati prihode potrebne za realizaciju ovog projekta. Želimo da ovo bude na ponos svih Splićanki i Splićana te da imamo još više posjetitelja", kaže Šuta.
Komentirao je i slučaj Prirodoslovnog muzeja.
"Također se traži rješenje. Znate da Bačvice sada idu u rekonstrukciju i da će se tamo otvoriti novi muzej. Iznalazimo rješenja i uvjeren sam da ćemo pronaći rješenje i za njih. U ovom trenutku ne bih iznosio detalje jer mislim da ne bi bilo korektno govoriti nešto što na kraju možda neće biti realizirano. Kada budemo imali sve informacije, tada ćemo ih podijeliti", kaže Šuta.
Zaposlenik Ivan Kovač pojasnio nam je kako sve funkcionira.
"O životinjama mogu puno pričati, ali i o građevini. Vidite ove kućice koje su obnovljene kamenom, recimo to sam ja radio. Sad uređujem nastambe, pa pričam s posjetiteljima, onda odem prodati kartu, pa radim fasadu.
Ljude najviše zanima taj neposredni kontakt. Oni uđu u nastambu i u roku od 20 minuta potpuno se opuste i povežu sa životinjama. Evo, baš smo malo prije bili kod zečeva. Uđemo unutra, donesem malu kanticu hrane i oni se tu zadrže još sat vremena", kaže nam Kovač.
Također je pojasnio da se pazi na prehranu životinja.
"Uglavnom se radi o povrću, a znate i sami da od povrća nema nekog velikog debljanja. Međutim, imamo strogo određene tablice i tjedni raspored narudžbe povrća. Hranu raspodjeljujemo svaki dan i ono što posjetitelji ne podijele životinjama, mi im damo kasnije", kaže nam za kraj.
