ALARMANTNO STANJE SPLITSKIH FAKULTETA Državna matura i manjak interesa glavni su razlozi što su na PMF upisana samo 3 studenta na studij Matematike i fizike?

Dekan splitskog PMF-a kaže da očigledno pada interes za nastavničkim zvanjima

U novoj akademskoj godini splitski fakulteti nisu popunjeni do zadnjeg mjesta. Konačne rang liste za upis studenata u jesenskom roku jasno pokazuju da je stanje za promjene. Naime, čak 823 upisna mjesta na splitskim sveučilištima ostaju prazna.


Situacija nije bolja ni na sveučilištima u ostatku Hrvatske. Nakon objave rang lista u ljetnom roku, na osam redovnih studija javnih sveučilištau Hrvatskoj ostala su 6644 slobodna mjesta (2.854 na Sveučilištu u Zagrebu, 823 u Splitu, 619 u Rijeci, 784 u Osijeku, 482 u Zadru, 744 u Puli, 260 u Dubrovniku te 78 mjesta na Sveučilištu Sjever). Nakon jesenskog roka, primjerice, na izvanrednom studiju Poslovne ekonomije u Zagrebu, od njih 318, pravo upisa steklo je 87 kandidata, na riječkom pravnom fakultetu, od 101 mjesta, pravo upisa ostvarilo je tek 37 kandidata, a u Splitu na FESB-u, od 51 mjesta na studiju strojarstva, pravo upisa ostvarilo je samo 8 brucoša.

Iz Ministarstva kažu kako su upoznati s ovom situacijom te da je tu cijeli ‘niz faktora koji su doveli do toga, ali svakako je sada potrebno napraviti kvalitetnu analizu, a prije svega misle na Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta i visokih škola. Odgovornost je i na sustavu srednjoškolskog obrazovanja, a po vertikali i osnovnoškolskog’, smatraju.

Za komentar o ovoj nimalo bajnoj situaciji upitali smo dekana Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta iz Splita, prof. dr. sc.Nikolu Koceića-Bilana.

– Razloge velikom broju slobodnih mjesta na splitskim i hrvatskim fakultetima
treba prvenstveno tražiti u činjenici da broj raspoživih mjesta za redovite studente uvelike premašuje broj hrvatskih maturanata koji su uopće mogli pristupiti državnoj maturi.
Zamjetan je pad stanovništva, posebice školske populacije svugdje u Hrvatskoj, pa tako i u SD Županiji, tako da bez stranih studenata nije ni moguće popuniti prikazane kvote – smatra dekan Koceić-Bilan.



Dekan splitskog PMF-a: Pad interesa za nastavnička zvanja

Ističe kako se ‘nekoliko zainteresiranih maturanata ove godine nije moglo upisati na željeni studijski program PMF-a jer nisu postigli barem ocjenu dobar na državnoj maturi iz matematike’, ali tu je ipak riječ o manjem broju kandidata. Više ga pak brine činjenica koja ukazuje na manjak interesa za nastavničkim zvanjima.

– Generalno, na PMF-u smo zadovljni s brojem upisanih brucoša koji premašuju brojku 200, i veći je nego li prošle godine, pri čemu su neke studijske grupe sasvim popunjenje (Biologija, Biologija i kemija, Informatika i tehnika…). Ono što je zabrinjavajuće je očigledan pad interesa za nastavnička zanimanja pogotovo iz matematike i fizike. Maturanti zainteresirani za takve studijske programe rađe upisuju “inženjerske” smjerove s kojima jednoga dana mogu konkurirati na bolje plaćena i profitabilnija radna mjesta na tržištu tada koja u konačnici odmah i dobiju po završetku studija. Zapravo nismo u mogućnosti izdiplomirati toliki broj studenata takvih smjerova kolika je realna potražnja tržišta – kazuje dekan.



Primjerice za preddiplomski studij Matematika, koji nudi smjerove računarski i primijenjena matematika, bilježe dovoljno veliki interes od blizu 40 kandidata. U isto vrijeme na nastavnički studij Matematika i informatika se upisalo svega 7 studenata, a na Matematika i fizika 3 studenta.

– Vjerujem da Ministarstvo treba snažnije podupirati ova deficitna zanimanja i to stipendijama koje se ne bi odnosile samo na popularno STEM područje ili na sve nastavničke smjerove, već na deficitarna zanimanja nastavnika matematike, informatike i fizike. Bez pravih mjera trenutni deficit nastavnika ovih predmeta će biti još izraženiji što će rezultirati zapošljavanjem nestručnog kadra koji će ući u sustav na mala vrata i godinama predavati našoj djeci, što može imati nesagledive posljedice za naš obrazovni sustav –, mišljenja je dekan Koceić-Bilan.

Čemu ići na tako težak fakultet da bi djecu učili koliko je 2+2?

Da je više faktora tu ključni mišljenja je i Marko, student PMF-a koji je za sebe odabrao usmjerene na sveučilišnom studiju iz fizike.

– Pada broj studenata koji dolaze na fakultete, a s druge strane mladi ljudi, budući studenti, nisu svjesni što uopće sve mogu s ovim fakultetom. Većina ih računa da ako idu na PMF mogu biti samo profesori i da se tu ništa drugo ne može. Npr. čak i od nas koji jesmo na PMF-u nitko nije išao na profesorski studij, on je najmanje popularan, a najviše se traži. Ljudi jednostavno misle kako je to pretežak fakultet da bi nakon završetka istoga u osnovnoj školi djecu učili zbrajanje do 10 –, kazuje nam Marko.

Najvećim problemom smatra loše ili nikakvo predstavljanje fakulteta na ‘danima otvorenih vrata’, općenito prema budućim studentima koje bi upoznao sa svim mogućnostima koje on pruža tijekom studiranja i nakon.

– Veliki je manjak ikakve komuniakcije i ulaganja sa strane fakulteta. Ljudi ne znaju što ih čeka niti kako izgleda studijski program. Nema nikakvih događanja gdje bi se oni pobliže upoznali s fakultetom, čime će se baviti, što će raditi, za što im to treba, nitko im ne može pokazati što je to zanimljivo, jednostavno kao da je fakultet izoliran prema javnosti.
Ja isto nisam znao što me čeka, ni kako izgleda program i što se radi, sve sam tokom studiranja vidio. Meni se svidjelo i nastavio sam, ali sve mlađe i mlađe generacije ako ne zainteresirate za nešto, oni ne pokušavaju sami iskazati interes Ima iznimaka, kao i svugdje ali to je vrlo malen broj onih koji se sami interesiraju i doslovno ‘grizu’ dok ne ispipaju sve mogućnosti o studiranju na PMF-u -, objašnjava nam situaciju iz svog kuta gledišta.

“Fakultet se jako loše promovira budućim studentima”

Problem je, opet ističe Marko, loša komunikacija, ali i zastarjela oprema.

– Prije par godina dobili smo novu zgradu koja je kao super moderna, a oni su onda u nju uselili laboratorisjke stvari iz prošloga stoljeća. Nadalje, dosta njih se posljednjih godina povuklo na fakultet da bi ugrabili neke projekte, zabili su se u svoju kancelariju za koje inače traje borba, a sve kako bi obogatili svoj životopis recenzijama i znanstvenim radovima.

Evo primjerice, ako imaš izborni predmet koji je izabralo samo 2, 3 studenata taj predmet se neće održavat nego će student dobit za napist seminarski rad, u indeks će fobiti ocjenu odličan i rješena stvar. Studenti šute jer imaju lako zarađenu ocjenu, a profesori jer će za to dobiti plaću. Ali unatoč ovome moram kazati kako ima puno dobrih i kvalitetnih profesora, asistenata koji su uvijek spremni pomoći ali oni jednostavno ne vide, ne žele ili ne mogu ostvariti povratnu vezu s budućim generacijama i zainteresirati ih za ovaj fakultet. Odlični ljudi, odlično osmišljeni programi ali jako loša organizacija -, razočaran je Marko jer je sam vidio da ovaj fakultet može bolje.

Istaknimo kako je za vrijeme Festivala znanosti upravo štand PMF-a bio glavna atrakcija među mladima, a sada i to jenjava.

– Organizacijom se nitko ne želi baviti, nema se vremena, novaca, onda nedostaje i materijala,…i nekako se to gasi. Šteta, velika šteta jer je to bilo glavno predstavljanje, uspješno predstavljanje, mladima i djeci koja bi se i na taj način upoznala sa programom i studijem jer bi vidjeli neke konkretne stvari koje se uče, a ne samo da misle da je to suhoparno bubanje brojeva i rješavanje zadataka. Ako se nešto uskoro ne promijeni, bit će nas još manje s diplomom ovog fakulteta -, realno sagledava situaciju ovaj student kojeg još jedna studijska godina dijeli od diplome magistra.

Moja reakcija na članak je...
Vau
1
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
2
Grrr
0
Molim?
0

1 KOMENTAR

  1. Poštovani,

    vjerojatno ne bih reagirao na ovaj članak, ali kao pročelnik Odjela za fiziku PMF-a u Splitu smatram da je to moja dužnost, mada imam osjećaj da je članak prije svega proizvod neznanja, nezainteresiranosti i neprofesionalnosti te želje da se nešto ipak objavi i zaradi nekakav honorar pa makar u kontekstu teme u kojoj novinar očito nema dovoljno iskustva i znanja.

    Osjetio sam se prozvanim najviše zato jer se u članku spominje ime jednog našeg studenta fizike pa se sve u kontekstu koji on opisuje može povezati najviše s Odjelom za fiziku. U tom kontekstu Odjel se prokazuje za grabež prostora i projekata te za zanemarivanje nastave. Iz svega bi se moglo zaključiti da su žrtve takve rabote učenici, djeca naših građana kojima se portal obraća, a koji neće imati dovoljno profesora matematike i fizike i neće biti dovoljno spremni za život 21. stoljeća, što bi trebalo senzibilizirati sve društvene slojeve. Sve da je to i istina u članku se novinarski nekorektno, kao relevantno, navodi mišljenje jednog jedinog studenta, bez mišljenja ijednog člana Odjela, uvjetno rečeno bez mišljenja „druge strane“. Zbog toga odabrane navode studenta fizike u daljnjem tekstu shvaćam isključivo kao podršku osobnim stavovima autorice.

    Autorica, gđa. Miranda Barić, na početku navodi problem koji je više nego jasan i više nego aktualan: mali je broj onih koji žele biti nastavnici matematike i fizike. U početnom dijelu teksta razgovor s dekanom PMF-a teče u dobroj vjeri i sasvim je primjeren te cijelom napisu daje potreban kredibilitet. Sam problem istinit je i važan te stariji od autorice članka, a vjerujem stariji i od mene (upravo zbog toga je godine 2005. proglašena je Svjetska godina fizike http://wyp2005.hfd.hr/aktivnosti.html). Međutim, nastavak članka pokazuje da su ta nepobitna istina i razgovor s dekanom poslužili samo u svrhu zaprašivanja očiju čitatelja, jer kada vam jednom čitatelji povjeruju, možete im govoriti što hoćete pa i samu istinu pretvoriti u laž. Nemam namjeru niti vremena odgovarati na cijeli napis. Stoga kao ilustraciju njegove profesionalne razine citiram samo jedan navod koji je autorica članka izvukla iz razgovora sa studentom:

    „Prije par godina dobili smo novu zgradu koja je kao super moderna, a oni su onda u nju uselili laboratorisjke stvari iz prošloga stoljeća. Nadalje, dosta njih se posljednjih godina povuklo na fakultet da bi ugrabili neke projekte, zabili su se u svoju kancelariju za koje inače traje borba, a sve kako bi obogatili svoj životopis recenzijama i znanstvenim radovima.“

    U svakoj od tih rečenica krije se neistina. U novu zgradu uselili smo se 2015. godine iz starih prostora u Teslinoj ulici i na Kopilici, u kojima nismo imali ni dovoljno ureda i predavaonica niti ikakvu istraživačku opremu. Nastavnici su bili uglavnom teorijski fizičari jer istraživačke opreme jednostavno nije niti bilo bilo. Ako je autorica mislila na opremu iz fizičkih praktikuma koju smo preselili iz Tesline ulice, istina je da su te vježbe iz prošlog pa čak i pretprošlog stoljeća, što samo po sebi nije i ne mora biti mana, a može biti i prednost. Zamislite da u svome praktikumu imate primjerice Teslino jaje. Bi li to bila mana ili prednost ? Za učila iz fizike nije važno koliko su stara nego jesu li u funkciji, a naša učila to jesu. To ne znači da praktikume ne planiramo osuvremeniti. Prošle godine osnovali smo Praktikum iz moderne fizike u kojeg smo postavili i planiramo postaviti još više suvremenih vježbi. Jedna od novih vježbi je Raspršenje x-zraka za koju je kroz strukturni projekt Europske unije projekt FizKo osigurano oko 150.000 kn. Za nastavnike fizike osnovan je praktikum iz Metodike nastave fizike u koji je uloženo oko 60.000 kn iz strukturnog projekta STEMp (http://stemp.pmfst.unist.hr/), sve za sasvim nova učila, iz ovog stoljeća. Sa zadovoljstvom ističem da taj praktikum, u zadnje dvije godine, koristi 16 studenata na diplomskim studijima za nastavnike fizike i 3 magistra fizike koji se školuju na dopunskom obrazovanju za nastavnike.

    Ako je autorica mislila na naše istraživačke laboratorije i tu se sasvim prevarila. Zahvaljujući međunarodnoj suradnji i projektima, nakon prijelaza u novu zgradu 2015. godine Odjel za fiziku za svoje laboratorije, iz ničega, nabavio: naparivač tankih filmova, uređaj za fotolitografiju u uvjetima čiste sobe, uređaje za oblikovanje uzoraka, nekoliko mikroskopa, uređaj za mikroskopiju atomskih sila (AFM), kriogeno hladilo do temperature od 1,5 kelvina s magnetskim poljem do 12 tesla. Oprema je potpuno nova, a njena vrijednost prelazi pola milijuna eura. Trenutno su u postupku javne nabave: pretražni elektronski mikroskop (SEM), uređaj za dinamičko raspršenje svjetlosti, uređaji za istraživanje zvučnih signala i sluha, koji se po vrijednosti približavaju istome iznosu. Dakle, u posljednjih smo nekoliko godina u znanstvene laboratorije uložili oko milijun i pol eura, sve iz strukturnih fondova Europske unije. Odjel za fiziku je domaćim Centra izvrsnosti (STIM-a) (https://stim.unist.hr/hr/) kroz koji djeluje u znanstveno-istraživačkom radu i za koji nabavlja potrebnu opremu. Na toj opremi svoje radove trenutno izrađuju tri doktoranda sa Odjela za fiziku i STIM-a te nekoliko diplomanata.

    Po broju kompetitivnih projekata i publiciranih radova Odjel za fiziku je u samome vrhu, kako na PMF-u tako i na Sveučilištu i u Hrvatskoj te ni po čemu ne zaostaje za svjetskim odjelima za fiziku. Nakon osnutka Sveučilišnog diplomskog studija Fizika 2008., od 2010. godine do danas na Odjelu je diplomiralo preko 130 magistara fizike. Njih više od 50% zaposleni su u struci, kao fizičari, dok ostali rade na složenim poslovima u bankama, informatičkim tvrtkama i sl. Oko ih 30% radi u inozemstvu i to na prestižnim sveučilištima i institucijama u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi (vrijedi pogledati video na https://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2018/09/PMF_final.mp4). U istom razdoblju diplomu prvostupnika fizike steklo je preko 250 studenata, od kojih je većina nastavila studirati na diplomskim studijima bilo kod nas ili u inozemstvu, gdje se naši preddiplomski studiji priznaju. Od ove godine kreće projekt internacionalizacije diplomskog studija Fizika za smjerove Fizika okoliša te Astrofizika i fizika elementarnih čestica (https://pmfst.unist.hr/interpmf/). Ti i takvi podatci pokazuju da Odjel pruža vrhunsko obrazovanje, primjereno potrebama radnih mjesta 21 stoljeća. Uz to Odjel za fiziku organizira Doktorski studij Biofizike (http://split.pmfst.unist.hr/biofizika/), koji je ove godine bio izvrsno ocijenjen u postupku reakreditacije.

    Fakultet nije škola u kojoj se znanje prenosi na studente. To je je znanstveno-nastavna ustanova u kojoj se znanje stvara i prenosi, a da bi bio kompetentan nužno je prije svega da njeguje znanstvenu izvrsnost. U tom smislu Odjel za fiziku ispunjava sve potrebne kriterije znanstvene izvrsnosti. Druga je stvar, u kojoj mjeri Odjel ispunjava i kriterije nastavne izvrsnosti. Osobno smatram da tu treba još puno toga unaprijediti i da treba saslušati studente koji se odvažuju progovoriti o poboljšanjima i/ili nepravilnostima u izvođenju nastave. Osobno ću se pobrinuti da se takve nepravilnosti sagledaju i svedu na najmanju moguću mjeru.
    U citatu se također tvrdi da se netko može povući na fakultet pa tamo nešto raditi, što sugerira na Fakultet kao svojevrstan oblik sinekure, odnosno mjesta za uhljebe. Ne znam s kojim fakultetima autorica ima takvo iskustvo, ali iz osobnog iskustva, a radio sam na Institutu za fiziku, mogu reći da je moj dolazak na PMF u Splitu bio sve samo ne nekakvo povlačenje. Na Fakultetu radim još znatno više i zbog toga se osjećam ispunjenim.

    Iz navedenog citata moglo bi se također zaključiti da autorica teksta bagatelizira znanstveni rad, smatrajući da su znanstvenici birokrati koji otimaju kancelarije da bi na nekim projektima pisali nekakve znanstvene radove (što god to bilo). Vjerujem da slično ne misli i za kompozitore, slikare i pisce i za sve one vrijedne ljude koji marljivo rade poslove o kojima još nije dovoljno naučila.

    Na kraju, možda se ipak radi samo o nespretnosti. Stoga, ako ste Vi poštovani gospodine Popadću, kao urednik portala „Dalmacija danas“ i Vi gospođo Barić kao autorica ovog članka dobronamjerni i zaista zainteresirani za razvoj STEM područja u Dalmaciji i ako smatrate da je slab upis na studij Matematika i fizika za nastavnike dijelom i rezultat našeg slabog predstavljanja Fakulteta i struke, kao što se u članku navodi, pozivam vas da nam pomognete kroz svoje javno djelovanje i napise na vašem portalu. Naša vrata su vam otvorena, a vrijeme za razgovor bit će uvijek rezervirano za vas. Budući da sam gotovo polovicu svog radnog vijeka velikim dijelom posvetio popularizaciji fizike i poučavanju nastavnika bit ću vam beskrajno zahvalan.

    Lijep pozdrav,

    Prof. dr. sc. Ivica Aviani
    Pročelnik Odjela za fiziku,
    Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu
    Osobna stranica: http://mapmf.pmfst.unist.hr/~iaviani/

    Web Odjela: https://www.pmfst.unist.hr/odjel-za-fiziku/
    Facebook Odjela: https://www.facebook.com/fizpmfst/

    Split, 8. 10. 2018.

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime