Dražen Biljan iz Nezavisne udruge ugostitelja rekao je u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog da je jučer oko 50 posto ugostiteljskih objekata otvorilo svoje terase, a ostvareni promet je na nivou 30 posto prošlogodišnjeg prometa na 1. ožujka.
"Ovo je prvo konkretno popuštanje za ugostitelje. Bili smo maksimalno isfrustrirani i na rubu snaga. Pozdravili smo tu mjeru da konačno počnemo raditi. Bit će tu loših aspekata, još su hladni ljudi, a drugo je da veliki broj kolega uopće nema terase. Bitno je da ekonomske mjere ostanu na snazi kako bi naš sektor preživio", poručio je Biljan.
Tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Dragan Jelić rekao je kako se ekonomske mjere za ožujak nastavljaju te ostaju manje-više nepromijenjene. Svi koji ograničeno rade, dodaje, mogu se prijaviti za Vladine potpore.
"Ostavili smo da oni koji su zatvoreni dobiju 2.000 do 14 dana ili 4.000 kuna ako je preko. Gleda se pad prometa, sukladno padu od 40 posto može dobiti 2.000 kuna, i onda gradacijski do preko 60 posto 4.000 kuna po zaposlenom, i dalje ide otpis doprinosa na taj iznos. Gledat ćemo treći mjesec 2021. s obzirom na ožujak 2019.", rekao je Jelić dodajući da stoje iza poduzetnika.
"Mjera će izaći sutra, prijava će biti 1. travnja kad se prikupe svi rezultati za ožujak, do 20. travnja. S isplatama smo se ubrzali, nemamo većih zaostataka", dodao je.
Za ožujak, rekao je Jelić, predvidjeli su da će trebati između 300 i 400 milijuna kuna. Za tri mjeseca, od prosinca do veljače, bit će isplaćeno 2,5 milijarde kuna, za mjere očuvanja radnih mjesta i za mjere fiksnih troškova.
"Zasad imamo ta sredstva u proračunu. Ako bude trebalo, naći ćemo ili rebalansom u proračunu ili neka druga sredstva", poručio je Jelić.
Direktor HUP-a: Otvaranje važnije u psihološkom, nego u gospodarskom smislu
Glavni direktor HUP-a Damir Zorić smatra da je otvaranje važnije u psihološkom, nego u gospodarskom smislu.
"Čak i kad bi ta korona stala, iscrpljenost tvrtki ne bi stala, treba im pomoć da ostanu na nogama", dodaje Zorić.
Biljan je otkrio da je 42 posto ugostitelja u blokadi, a otpušteno je više od 11.000 djelatnika. Mjere za očuvanje radnih mjesta, ističe, jako su pomogle, ali upozorava da je sektor ugostiteljstva pred kolapsom.
"Ta sredstva će pomoći jedino da počnemo plaćati stare dugove dobavljačima, državi i bankama. Mi ćemo i dalje gomilati gubitke. Radnici žele raditi. To jako udara i na mentalno zdravlje. Tih 4.000 nije dovoljno za osnovne troškove života. Naša djelatnost nema više mogućnosti da uđe u kredite", rekao je Biljan dodajući da ugostitelji maksimalno razmišljaju o promjeni profesije.
Napominje kako banke nemaju sluha za ugostitelje.
"Mi tražimo likvidna sredstva, a razlog odbijanja je to što nismo likvidni", dodao je Biljan.
Jelić je rekao da je na Zavodu trenutačno 162.000 nezaposlenih, odnosno 16-17 posto više nego prije godinu dana.
Novac iz EU fondova
Zorić je rekao kako je riječ o investicijama u javne potrebe koje kad završe ne stvaraju novu vrijednost, ne zapošljavaju i ne pridonose širenju gospodarstva, nego prelaze na troškovnu stranu.
"Ako napravite objekt javne koristi, on treba biti uzdržavan iz proračuna, a ne donosi prihode. Treba u Hrvatskoj ulagati u javni sektor, ali neka to bude jedna polovica, a drugu treba dati realnom gospodarstvu. Bilo je opravdano reći 'dajte barem 50 posto'. To će značiti da ćemo sredstva koja ćemo povlačiti, morati udvostručiti. To bi po mom sudu bilo racionalno, u petak imamo razgovor s tijelima EK da razjasnimo što se tu zbiva", rekao je.
Jelić je rekao da je stav vlade da puno više trebati ulagati u privatni sektor.
Biljan smatra da kriterije treba ujednačiti kako bi teret krize jednako podnio javni i privatni sektor.
"Obeštetite nas jednokratnom isplatom, fiksni troškovi neka ostanu da možemo funkcionirati. Najjednostavnije rješenje je porezno rasterećenje", rekao je Biljan dodajući da zemlje u okruženju imaju puno nižu stopu PDV-a u sektoru ugostiteljstva.
