Na današnji dan 879. godine papa Ivan VIII. priznao je kneza Branimira
Dana 7. lipnja 879. godine, papa Ivan VIII. u punoj liturgijskoj odjeći, okružen mnoštvom vjernika, uzdigao je ruke prema nebu i izrekao blagoslov nad knezom Branimirom i hrvatskim narodom. Tim simboličnim činom, Rim je priznao Branimirovu vlast nad Hrvatskom, čime je ostvaren prvi međunarodni čin priznanja hrvatske države.
Tijekom prve polovice 9. stoljeća, Dalmatinska Hrvatska sve je više jačala te postajala jezgra buduće srednjovjekovne hrvatske države. Ipak, još je bila podređena franačkoj vrhovnoj vlasti. U doba kneza Trpimira ta je dominacija počela slabjeti, a Branimir je prvi uspostavio stvarnu samostalnost. Učvrstio je svoj položaj oslanjajući se na papinsku podršku, što je predstavljalo izazov tadašnjoj crkvenoj strukturi u Dalmaciji, sklonoj bizantskom utjecaju.
Branimirovo razdoblje obilježeno je vrhuncem hrvatske neovisnosti u odnosu na Franačku i Bizant, kao i težnjom za povezivanjem hrvatskih zemalja, uključujući obalne gradove. Njegova politika također se suprotstavljala mletačkim ambicijama na istočnoj jadranskoj obali. Nedugo nakon što je preuzeo vlast, Venecija je s druge strane Jadrana okupila snage protiv Hrvata koji su prijetili njezinoj pomorskoj prevlasti. No, nakon niza poraza koje su pretrpjeli u sukobima s Neretljanima, Mlečani su bili prisiljeni plaćati Branimiru danak za slobodnu plovidbu Jadranom.
Iskoristivši bizantsku zauzetost na istočnim bojištima, Branimir se okrenuo Rimu i već na početku svoje vladavine osigurao papinsku podršku. Time je uspostavio čvrstu kontrolu nad obalnim područjima Hrvatske. Povijesni izvori o njemu su oskudni – poznato je da je vladao od 879. do 892. godine, a njegovo ime sačuvano je na tek nekoliko kamenih spomenika. Ipak, ostao je zapamćen kao prvi hrvatski vladar za kojega znamo ime supruge: zvala se Maruša.
