Dalmacija, najtrusnije područje u Hrvatskoj, loše je pokriveno seizmografima. To je pokazao i jutrošnji potres kod Peruće

Prvi službeni podatak o potresu u Dalmaciji pojavio se pola sata nakon potresa. Razgovarali smo s rukovoditeljicom Seizmološke službe RH

Potresi su u posljednje vrijeme relativno česti. Pri tome pamtimo jaki potres u Zagrebu iz ožujka 2020. i onaj katastrofalni iz Petrinje magnitude 6.2 prema Richteru koji se dogodio 29. prosinca prošle godine.


Serija potresa tridesetak kilometara južno od Visa počela je snažnim potresom magnitude 5.5 prema Richteru, a umjerena podrhtavanja na tom području tamo su do danas svakodnevica.

Pozornost dalmatinske javnosti najviše su izazvala dva umjerena potresa koja su se dogodila zadnjih tridesetak dana. 7. ožujka u 8 sati i 9 minuta seizmografi Seizmološke službe zabilježili su umjereno jak potres s epicentrom kod Vrlike. Magnituda ovog potresa iznosila je 3.4 prema Richteru.

Danas u 5 sati i 57 minuta zabilježen je umjeren potres s epicentrom kod Perućkog jezera, 22 km istočno od Drniša. Niz potresa diljem zemlje izrazito je povećao korištenje aplikacije “LastQuake“, službene aplikacije Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC). Hrvati aplikaciju vole do te mjere da se znalo dogoditi da server padne zbog brojnih dojava upravo s područja Hrvatske.

Međutim u slučajevima dvaju spomenutih potresa, onoga kod Vrlike i onoga kod Peruće jutros, podaci o potresima nisu se pojavili na stranicama ni aplikaciji EMSC-a, sve dok podatke naknadno nije objavio Seizmološki zavod RH. Za potrese izvan Dalmacije podaci se pojavljuju gotovo u realnom vremenu. Zašto je to tako upitali smo rukovoditeljicu Seizmološke službe, mr. sc. Ines Ivančić.

– Potrebno nam je određeno vrijeme dok obradimo podatke. Mi često imamo različitu magnitudu kada obradimo podatke u odnosu na onu koji je objavio EMSC. Uzmemo primjer grada Zagreba. Podaci nakon potresa prvo pristižu iz Slovenije. Međutim, udaljeniji podatak nikada ne može biti dobar kao podatak koji se analizira na mjestu na kojem se dogodi potres.



Prikupljaju se podatci iz ‘agencija’ Mađarske, Italije, a ako je jači potres čak i Srbije te Crne Gore. Oni su Centar koji dobivaju naše podatke, ali nakon što ih mi obradimo. Zatim oni rade s našim podatcima, ali sve zbog toga što smo članovi Europske unije.

Ivančić naglašava da postoje dvije mogućnosti obrade podataka od strane EMSC-a.

– Prvo tu su informatički podatci koji se šalju digitalno šalju i LastQuake aplikacija gdje ljudi javljaju kad nešto osjete. Uzmemo li primjer Zagreba, koji je imao veliki potres i mnogo dojava na aplikaciji, tada se obrađuju podatci i uzimaju IP adrese i mjesta odakle dolaze.

Ali ako se radi o manjem potresu, tada ljudi šalju izvješća direktno iz epicentra potresa. Tada se može vrlo brzo reagirati i iznijeti prvi podatci.

“Dalmatinci naučeni na potrese”

Ivančić napominje da su ljudi u Dalmaciji relativno naučeni na potrese i da su zbog toga manje skloni panici.

– Ako se dogodi potres magnitude 3,0 Dubrovčani neće reagirati panično, dok će naprimjer Riječani tako odreagirati.

Ivančić kaže da Hrvatska ima 17 seizmoloških postaja, a za kvalitetno mjerenje bilo bi potrebno njih 50 do 100.

Kada je u pitanju Dalmacija, seizmološke postaje se nalaze u Dubrovniku, Lastovu, Hvaru (najbliža Splitu), Makarskoj, Ričicama kod Imotskog, Žirju, Morićima, Kijevu i Dugom Otoku. Naglašava da je za mjerene problem oblik Hrvatske i izduženost pojedinih regija jer, primjerice, Bosna i Hercegovina nema velik broj mjernih postaja koje mogu pomoći mjerenju potresa u Hrvatskoj, osobito u Dalmaciji. Upravo je “dinarski” dio Hrvatske najslabije pokriven.

Nedostaju postaje u Dalmaciji

– Seizmološka služba jako radi na povećanju broja postaja. Mobilni instrumenti koje sada imamo uvelike su nam pomogli. Dobili smo dovoljni broj seizmografa koji će moći pokriti područje pogođeno potresom u prosincu 2020..

Voljela bih da bude što više seizmoloških postaja. S obzirom na oblik naše republike, nedostaje nam postaja na otocima kako bi se razvila što veća mreža – kazala nam je Ivančić dodavši da mediji mogu pomoći pri aktualizaciji ove problematike.

Zbog posljednjih događanja naša je služba prepoznatija nego što je to bio slučaj do sada. Možda stvari idu sporo, ali nadamo se napretku u budućnosti – kazala je.

Jači zvuk – bliže epicentru

Za mjerenje jačine potresa uz pomoć široke mreže mobitela kazala je da se radi o zanimljivoj, ali neznanstvenoj metodi.

Vezano uz jutrošnji potres na obalama Peruće i zvuk koji mu je prethodio kazala je da je za epicentralno područje karakterističan zvuk prije samog potresa kojeg ljudi opisuju na različite načine.

– U udaljenim mjestima, osjeti se samo ljuljanje, ali to je znak da nisu u blizini epicentra.

Na kraju je komentirala seizmički aktivno razdoblje i predstavljaju li aktualni potresi najavu mogućeg jačeg potresa.

Ljudi brzo zaborave na seizmički aktivna razdoblja.

Karta epicentara potresa na području Hrvatske od prije Krista do 2015. godine prema Katalogu potresa Hrvatske i susjednih područja (Izvor: PMF)

Daleke 1898. razoran potres se dogodio na području Sinjskog polja. Najviše su stradala mjesta Turjaci, Košute, Čaporice, Gardun, Grab, Trilj, Vedrine i Vojnić. Procijenjeni intenzitet u epicentru iznosi VIII-IX MSK ljestvice.

 

1996. u Stonu je bio potres jačine 6 po Richteru. Cijela naša Dalmacija ja seizmički aktivna. Tu su još snažni potresi u Dubrovniku, Makarskoj, Podgori, Hvaru, Imotskom… Upravo zato Seizmološka služba pokušava postaviti što više postaja.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
12
Grrr
0
Molim?
4

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime