Poljica su skupine sela iznimno bogate povijesti smještena na padinama planine Mosor. A poljičani, stanovnici kraja istočnije od Splita trude se Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj i održati obilčaje.
Udruga zagrebačkih Poljičana "Sveti Jure uputila je dopis naziva 'Poljička inicijativa za naziv novog mosta iznad rijeke Cetine u Omišu; novog tunela na desnoj strani rijeke Cetine; i oslikavanje pokosa u predusjeka tunela u znaku nacionalnog kulturnog identitet'. Adresirali su ga na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, n/r gosp. Oleg Butković, potpredsjednika Vlade RH i minista, Hrvatske ceste d.o.o., n/r. Josip Škorić, predsjednik Uprave te Grad Omiš n/r. gosp. Ivo Tomasović, gradonačelnik.
Ustupili su ga redakciji portala Dalmacija Danas.
- Poljički statut zasigurno je jedan od najvrjednijih povijesnih spomenika hrvatskog srednjovjekovlja, koji s odmakom vremena u novim državno – pravnim okolnostima ponovo dobiva sve veće povijesno, pravno i kulturno značenje. Najstariji sačuvani primjerak iz 1440. godine, napisan Poljičicom, čuva se u arhivskom trezoru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu kao jedan je od najstarijih izvora hrvatskog običajnog prava. Ravnao je političkim i društvenim životom kao i događajima koji suzadirali u poljičku životnu svakodnevnicu. Poljicima je, u granicama hrvatskog državnog područja, stoljećima osiguravao relativno visok stupanj samostalnosti i suverenosti. Statut je u svojim odredbama bio precizan, strog i human („neka svak more živ biti“). Bio je čuvar reda i mira te promicatelj rada.
Danas s ponosom gledamo na Poljički statut jer je on dio hrvatskog identiteta, a istovremeno je vjerodostojan pravni izvor i ne samo nacionalnog nego suvremenog europskog zakonodavstva. Zbog toga vjerujemo kako će Poljički statut svojom jedinstvenošću i nadalje biti nadahnuće mnogim znanstvenicima, umjetnicima i graditeljima u zemlji i svijetu. Toponim Poljica dolazi od riječi polje (campus, ager), ili, točnije rečeno, od deminutiva te riječi: poljce, malo polje. Takvih malih i plodnih polja u Poljicima je mnogo. Etnik (Poljičanin) zabilježen je već godine 1080., u važnom povijesnom dokumentu Sumpetarskom kartularu, pisanom latinskim jezikom u Sumpetru, u Donjim Poljicima. Poljica su smještena u trokutu: Split – Omiš – Trilj oko planine Mosor i njezinih padina prema sjeveru do rijeke Cetine i prema jugu do Jadranskog mora.
'Mosor je srce Poljica'
Mosor je srce Poljica, njihov životni stožer, oko kojega su se Poljičani rađali, borili za život i umirali. On je je simbol Poljica i njegova glavna obrambena tvrđava. Te granice čine rijeka Cetina sa sjeveroistoku od kule Nućak ispod Trilja do svoga ušća kod Omiša u dužini 50 km, na jugu Jadransko more, na zapadu rijeka Žrnovnica koja od njezina izvora prolazi mosorskim vrletima i spaja se s Cetinom ispod kule Nućak. Te su granice u Poljičkom Statutu iz XV. stoljeća vrlo precizno određene. Površina Poljica iznosi 250 km². Konfiguracija terena i podneblja uvjetovali su podjelu poljičkog područja u tri mikroregije: Gornja ili Zagorska (kontinentalne zime), Srednja ili Završka (mediteranska klima) i Donja ili Primorska Poljica.
Uzimajući u obzir širi društveni, kulturni i turistički kontekst ove Poljičke inicijative, a osluškujući raspoloženje posebice poljičke javnosti, Udruga zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“ nalazi za opravdano potaknuti ovdje naslovljene institucije na donošenje odluke kako bi se do otvaranja i puštanja u uporabu ove hvale vrijedne cestovne infrastrukture iz javnog i službenog diskursa nadležnih institucija zauvijek uklonio naziv novog mosta, most Cetina i naziv novog tunela, tunel „Komornjak Sjever“. Želimo napomenuti da most Cetina već postoji i da se nalazi preko rijeke Cetine na autocesti Zagreb – Dubrovnik kod Šestanovca u dužini od 148 metara, a most Omiš prelazi rijeku Cetinu na magistrali u Omišu u dužini 102 metra i da je suvišno duplirati već postojeće nazive.
Duboko smo uvjereni da se dolje navedenim nazivima mosta i tunela izbjegava diskriminacija u nazivima cestovne infrastruktura na području Grada Omiša i daje prilika da se u javnosti afirmira naprijed opisana poljička povijesna, kulturna i duhovna baština. Pored toga izražavamo čvrsto uvjerenje da se oslikavanjem prenapregnutih geotehničkih sidara za stabilizaciju pokosa u predusjeku tunela u crveno - bijele - plave kvadratiće, prema skici iz privitka ove Poljičke inicijative, pridonosi razvoju hrvatskog nacionalnog identiteta. Nikad ne smijemo zaboraviti da su brojni hrvatski branitelji, kao pripadnici Omiške bojne 114. brigade Hrvatske vojske i drugih vojnih i policijskih postrojbi s područja Omiša i Poljica, poginuli u obrani suvereniteta i integriteta Republike Hrvatske braneći slobodu i ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Postavljanjem ovih simbola pridonosimo kulturi sjećanja na žrtvu koju su hrvatski branitelji položili i tako javno izgovorene riječi zahvale pretvaramo u trajne vrijednosti koje će zauvijek biti vidljive na hrvatskim rijekama, cestama, tunelima i mostovima.
1. Novi most na rijeci Cetini nazvati: MOST POLJIČKE KNEŽEVINE
2. Novi tunela na desnoj strani rijeke Cetine nazvati: TUNEL POLJICA
3. Vodootpornim bojama oslikati prenapregnuta geotehnička sidara za stabilizaciju pokosa u predusjeku tunela „Komornjak Sjever“ na način da vidljivi kvadratni oblici na pokosu, dimenzija oko 80 x 80 cm, dobiju trajnu boju prepoznatljivog nacionalnog identiteta. Boje su poredane s lijeva na desno u tri međusobno povezane prostorne cjeline (Vidi slike iz privitka ove Poljičke inicijative). Prva cjelina s lijeve strane, odmah do ulaza u tunel, ima crvene kvadratiće. Srednja cjelina ima bijele kvadratiće, Desna cjelina ima plave kvadratiće. Predusjek tunela „Komornik Sjever“ izgrađen je u sklopu radova izgradnje obilaznice Omiša odnosno spojne ceste od novog mosta s državnom cestom DC 70.
Izaslanstvo Udruge zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“, za slučaj potrebe, spremno je odazvati se
pozivu i dodatno obrazložiti ovu Poljičku inicijativu. U iščekivanju odluke i obavijesti kojom se prihvaća ova Poljička inicijativa, primite izraze našeg osobitog poštovanja - stoji u dopisu kojeg potpisuje Zdravko Vladanović, dipl. pravnik.
