Otok Pag se nalazi između Velebitskog kanala i Kvarnerića, između otoka Raba, Oliba i Vira, u neposrednoj blizini kopna. Površinom od 286,6 km2 jedan je od najvećih Jadranskih otoka, a sa 270 km razvedene obale otok je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvalica, rtova i plaža. Najveću, Pašku uvalu zaokružuje 20 km šljunčanih plaža.
Paški zaljev dijeli se na Novaljsko-casku i Paško-dinjišku udolinu, a zapadno se nalaze Kolansko-vlašićka i Povljanska udolina. Najviši otočki vrh je Sv. Vid visok 348 m, slijede ga vrh Kršina sa 263 m te vrh Komorovac 199 m.
Otok Pag jedini je Hrvatski otok podijeljen između dviju županija tako da sjeverniji dio otoka s gradom Novaljom pripada Ličko-senjskoj županiji, a južni dio otoka s gradom Pagom pripada Zadarskoj županiji sa kojom je otok Pag spojen Paškim mostom. Pag se uzima i za krajnju sjevernu točku Dalmacije.
Pag se jučer naša u foto objektivu poznatog zadarskog landscape fotografa Aleksandra Gospića.
"Savršen dan u nezemaljskom krajoliku otoka Paga, kojeg su oblikovali nebrojeni mileniji izloženosti buri sa Velebita", opisao je svoju fotografiju autor.
Posebnost i zanimljivost otoka Paga su i brojni izvori pitke vode, a brojne su i vrulje u moru. Voda uglavnom na otok stiže ispod morskog dna s velebitskih padina. Na otoku se nalaze i tri slatkovodna močvarna jezera ; Veliko i Malo blato te Kolansko blato. Iako se klimatske prilike na otoku ubrajaju u mediteranske, blizina Velebita čini svoje pa tako mnogo utječe na biljni pokrov otoka tako je istočni dio otoka zbog jakih udara bure i jake posolice sasvim gol. Otok Pag kao najveće carstvo kamenjara ispresijecan je dugim suhozidima na Jadranu, u kojemu rastu tanka trava, nisko aromatično bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromatično bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru. Također na otoku se zadržala i autohtona šikara zimzelenog karaktera, hrast medunac, crnika, alepski bor …. U kopnenom produžetku plitke Paške uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito blato.
Stanovnici otoka bave se vinogradarstvom, maslinarstvom, voćarstvom, ribarstvom, stočarstvom te poljoprivredom koja je usprkos značajnog udjela kamenjara u površini otoka stoljećima imala veliki utjecaj na život otočana a sve zahvaljujući plodnoj zemlji pjeskulji.
Obližnje naselje Šimuni s kampom i marinom u uvali Šimuni ribarsko je mjesto s vrlo dobrom turističkom perspektivom. Kamp Šimuni najveći je i najopremljeniji kamp na otoku, a cijelom svojom dužinom se nalazi uz šljunčane plaže. Marina Šimuni sa 50 vezova nalazi se na sjevernom dijelu mjesta Šimuni u zaštićenoj uvalici.
Košljun, Smokvica, Vlašići, Dinjiška i Miškovići vrlo su ugodna i mirna otočna mjesta koja su svoju budućnost zbog geografskog položaja uz more i naklone prirode usmjerila prema turizmu.
