Prva asocijacija mi je definitivno jedna dječja pjesmica koja ide ovako: Bumbari se sastali i na pčele napali: / „Kakav je to red, da ne date med?“/ Pčele rekle: „Radite, pa se onda sladite.“ / „Nije to za nas“, rekoše u glas. / „E kad nije gladnice“, / Rekle pčele radnice / „Slobodan vam put, / med ne damo žut“. Gdje je i nezaboravni lik iz crtića Pčelica Maja. Iako nisam ime dobila po njoj već zato što sam se rodila u mjesecu maju, često bi me od dragosti znali nazvati pčelica Maja, na što se naravno samo slatko nasmijem. S time su se vjerojatno barem ponekad susretale i ostale moje imenjakinje. No ovo je bila samo mala digresija. Naravno, asocijacija je i neizostavan Bumbarov let, simfonijska suita ruskog dirigenta i skladatelja Nikolaja Rimskog - Korsakova. No što zapravo znamo o pčelama i bumbarima i njihovim ulogama u našim životima? Krenimo redom.
Obitavaju na svim kontinentima, osim na Antarktiku
Pčele, kao i bumbari pripadaju skupini kukaca koji se nazivaju opnokrilci. Naziv su dobili po svojim dobro razvijenim, prozirnim krilima, a na svijetu razlikujemo preko 20.000 vrsta. Te vrijedne životinjice imaju značajnu ulogu u prirodi poput oprašivanja cvijeća i stvaranja meda, ali i zanimljiv način podjele poslova u košnici. Obitavaju na svim kontinentima, osim na Antarktiku. U njihovim košnicama nalaze se matica, radilice te trutovi. Matica je jedina koja može izleći jaja, radilice oprašuju cvijeće i stvaraju med, a trutovi su mužjaci koji oplođuju maticu i zagrijavaju košnicu.
Najvredniji pčelinji proizvod je med, ujedno i jedan od najzdravijih proizvoda prirode, iako pčele proizvode još i matičnu mliječ i propolis. Najčešće na policama naših trgovina i tržnica možemo pronaći cvjetni, livadni, bagremov, lipov ili med od kestena. Med je jako zanimljiv po tome što ima neograničen rok trajanja. U njemu nalazimo vodu, bjelančevine, vitamine, enzime i mineralne tvari. Osim što služi kao dodatak prehrani, koristi se i u raznim kozmetičkim i ljekovitim preparatima. Isto tako sadrži oko 75% šećera koji je vredniji od onoga što ga dobivamo iz šećerne repe i kupujemo u dućanima. Toliko se koristi u domaćinstvima, slastičarnama i tvornicama slatkiša u pravljenju kolača od kojih su najpoznatiji medenjaci, ti slatki evergreeni. Med se koristi kod liječenja rana, kašlja, dobro utječe na motoriku želuca i crijeva, smanjuje kolesterol i poboljšava krvnu sliku, jača funkciju rada srca i krvotoka.
Bumbari pri oprašivanju djelotvorniji od vjetra
Tek odnedavno, od 1987. u Belgiji, uzgajaju se bumbari u kontrolnim uvjetima. U Nizozemskoj se koriste od 1988. Od tadašnje primjene na 3% površina usjeva rajčice, od 1991. na 95% površina, a već 1992. koriste se na 100% površina usjeva rajčice. Gotovo da nema zemlje u kojoj se bumbari ne koriste kao oprašivači. Godine 2004. u svijetu je korišteno čak 1,000.000 kolonija bumbara. Danas u naprednim poljoprivrednim zemljama bumbari se redovito koriste kao oprašivači za 20 vrsta poljoprivrednih kultura i neizostavno, u sjemenskoj proizvodnji. Bumbari su pri oprašivanju djelotvorniji od vjetra, strojnog/ručnog protresanja biljaka, primjene hormonskih preparata ili najpoznatijeg oprašivača, medonosne pčele.
Bez pčela nema ni hrane za čovjeka
Zbog čovjekovog utjecaja na prirodu pčele i bumbari postaju jedne od najugroženijih vrsta. Bez oprašivanja ne bi došlo do oplodnje, a bez oplodnje ne bi se razvile sjemenke ni plodovi. Jabuke, kruške, šljive, kajsije, breskve, trešnje, heljdu, suncokret, krastavce, bundeve i ostale druge biljke oprašuju pčele i bumbari. Samo njima treba zahvaliti što su se razvili lijepi krupni plodovi. Jer bez njih ne bi bilo ni hrane za čovjeka. Nestanak pčela je zabrinjavajući jer većina svjetskih poljoprivrednih biljaka ovisi o oprašivanju koje vrše pčele. New York Times je izračunao da bi se štete stvorene ispražnjenim pčelinjacima mogle penjati prema 14 milijardi dolara. Albert Einstein je rekao da bi, u slučaju nestanka pčela, „čovjeku ostale još četiri godine života“. Možda imamo tužnu priliku provjeriti njegovu procjenu. I britanski su znanstvenici dokazali da skupina u poljoprivredi vrlo često korištenih pesticida izrazito negativno utječe na oprašivače, bumbare i pčele, ometanjem njihove orijentacije u prirodi i smanjenjem broja matica u zajednicama.
