Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća pred vijećnicima se, između ostalog, našao i Plan gospodarenja otpadom Grada Splita za razdoblje 2017. – 2022. godine. Radi se o temeljnom dokumentu kojim se planira sustav gospodarenja otpadom te donose mjere i aktivnosti za njegovu uspostavu.
Plan daje naglasak na otpad kao resurs i sirovinu koju je moguće ponovno upotrijebiti ili reciklirati, a to je jedno od ključnih načela paketa Europske unije za kružno gospodarstvo.
U raspravu se uključio MOST-vo vijećnik Ante Čikotić, a posebno je upozorio na problem zbrinjavanja azbestnog otpada u Splitu.
- On se ne provodi na organizirani način, a radi se o silikatu, mineralne, kristalne i vlaknaste strukture čija je uporaba u Republici Hrvatskoj zabranjena, kao i u cijeloj Europskoj uniji. Kao cilj sustava gospodarenja azbestnim otpadom predviđena je uspostava i provedba mjera radi sprečavanja i smanjenja onečišćenja uzrokovanog djelovanjem azbestnog otpada radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Izostanak sustavnog odnosa prema zbrinjavanju azbesta mora se izmijeniti - kazao je MOST-ov vijećnik.
U nastavku možete pogledati njegov prijedlog zaključka za zbrinjavanje azbestnog otpada: zakljucak_azbestni otpad
Podaci o oboljenjima zbog posljedica akumuliranja azbesta u organizmu
O ozbiljnosti situacije govore podaci HZJZ prema kojima je u razdoblju od 2010. do 2015. godine u Hrvatskoj od posljedica akumuliranja azbesta u organizmu umrla 441 osoba, a ono što posebno zabrinjava jest činjenica da broj oboljelih raste. U razdoblju od 2010. do 2014. zabilježena su 364 nova slučaja mezotelioma, a zabilježena ukupna incidencija kretala se u rasponu od 1,4 oboljelog na 100.000 stanovnika u 2011. godini do dva oboljela na 100.000 ljudi u 2013. godini.
U pogledu profesionalnih oboljenja u RH se redovito prijavljuju i prate od 1990. godine, a u razdoblju do 2015. godine ukupno je prijavljeno 4.187 profesionalnih bolesti od kojih se 1.517 ili 36,2% odnosi na profesionalne bolesti uzrokovane azbestom. Najviše slučajeva zabilježeno je u Dubrovačko-neretvanskoj (56,7 posto), Splitsko-dalmatinskoj (31,4 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (7,5 posto). Najveći broj oboljelih radnika s dijagnozom mezotelioma zabilježen je u Primorsko-goranskoj (45 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (43,3 posto), a najveći broj bolesti prijavljen je u radnika koji su bili zaposleni u pločanskom Plobestu, vranjičkom Salonitu, Brodosplitu i Uljaniku iz Pule.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu i sigurnost na radu, u 2016. godine je bilo 153 ukupno oboljelih od profesionalnih bolesti, od čega je većina njih, 98, bilo uzrokovano azbestom. Na trećem mjestu po broju profesionalnih oboljenja zbog azbesta je Splitsko-dalmatinska županija s 26 oboljelih.
Činjenica je da država i dalje subvencionira energetsku obnovu kuća i zgrada, no skidanje azbestnih krovova i fasada više joj nije u fokusu, unatoč opasnosti.
