Vlada je jučer odlučila kako će od Nove godine bruto minimalna plaća rasti na 970 eura. Istodobno, cijene hrane i dalje divljaju, a svaki odlazak u trgovinu novi je udar na kućni budžet.
Tko je kriv za stalna poskupljenja hrane ako su cijene poljoprivrednih proizvoda i energenata mjesecima mirovale? Love li u mutnom proizvođači ili trgovci? Mogu li tome stati na kraj Vlada ili Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja? Kako preživjeti zimu?
Budimir: Marže uopće nisu rasle
Na pitanje zašto cijene hrane stalno rastu, Mirko Budimir, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a, odgovorio je sinoć u HTV-ovoj emisiji Otvoreno da sve raste, ne samo hrana - za koju je rekao da je zadnjih godinu dana rasla rasla svega 3,1 posto.
Naveo je i da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja obavila istraživanje među 47 trgovaca i analizirala njihove marže.
- Marže nisu uopće rasle. Marže kod mlijeka i mliječnih proizvoda, kod mesa i mesnih prerađevina čak su nešto niže u postotku, dok su, recimo, marže kod voća i povrća, kod konditorskih proizvoda nešto više. To su službeni podaci, rekao je Budimir.
Radolović: Inflacija pohlepe
Govoreći o rastu dobiti velikih trgovačkih lanaca, saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović rekla je da je najveća iskazana dobit jednog trgovačkog lanca 377 posto, a sljedeći imaju 252, odnosno 203.
Optužila je Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja da je dozvolila kartelska udruživanja na hrvatskoj tržišnoj sceni, a bila je kritična i prema HNB-u i Vladi.
Na Budimirovu izjavu o maržama Radolović je rekla da je u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu cijena hrane i prehrambenih proizvoda te higijenskih potrepština već kumulativno narasla 42 posto.
- Apsolutno najviše u Europskoj uniji, dodala je.
Radolović je rekla i da su dobitnici "inflacije pohlepe i divljanja cijena" Vlada, ministar financija i premijer, veliki trgovački lanci i banke.
Budimir je uzvratio da kartelsko udruženje ne postoji, a tvrdnju o 300 posto dobiti nazvao je neozbiljnom.
Piletić: Realan rast plaća 30 posto
Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, rekao je da je inflacija pojela značajan dio nominalnog rasta, ali da je realan rast plaća u posljednjih osam godina još uvijek 30 posto.
Rekao je da Vlada u posljednje četiri godine intervenirala u tržište kako bi štitila najugroženije, a među ostalim je istaknuo da su u osam godina povećali minimalnu plaću s 414 eura na 970 eura bruto, to jest 135 posto.
- Toliko sasvim sigurno inflacija nije bila, rekao je Piletić.
Na pitanje treba li nešto poduzeti oko divljanja cijena hrane, Piletić je rekao da sasvim sigurno treba, dodavši da je Vlada činila ono što je u njezinim ovlastima. Istaknuo je zamrzivanje cijena 30 najosnovnijih proizvoda, snižavanje PDV-a i reguliranje cijene energenata.
- Sve ono što je država na račun većih poreza uprihodovala, vratila je našim građanima kroz intervencije, rekao je ministar.
Sever: plaće ne prate troškove života
Predsjednik GSV-a Krešimir Sever rekao je da plaće ne prate troškove života.
- Mi smo startali od izrazito niske minimalne plaće, ona je i dalje premala, rekao je.
Citirajući statistiku, rekao je da hrana i dalje poskupljuje više nego što je prosječna inflacija u zemlji.
- Hrana je praktički nekontrolabilna, ona neprekidno ide prema gore, rekao je Sever.
Rekao je i da im se dosta javljaju proizvođači i prigovaraju da se na njih vrši snažan pritisak o minimalnim otkupnim cijenama.
- To su izrazito snažni pritisci, izrazito veliki, gotovo ucjene od otkupljivača koji im nude izrazito malo, rekao je.
Međutim, rekao je da država može vrlo malo kad je riječ o cijenama hrane.
Prepirka Piletić - Radolović
U Otvorenom je došlo i do prepirke između Piletića i Radolović, koja je, govoreći o reguliranju cijena energenata, rekla da našim građanima ni poduzetnicima ništa nije poklonjeno.
- Nikad nitko iz Vlade nije rekao da je nekome nešto poklonio, uzvratio je Piletić.
- Vaš premijer, stotinu puta valjda, rekla je Radolović.
- Ma nije točno, nađite tu snimku i pustite je, odgovorio je ministar.
- Mogu vam citirati što je rekao, uzvratila je SDP-ova zastupnica.
Dok je Radolović govorila o energetskoj neovisnosti, Piletić je rekao da je SDP bio protiv LNG terminala u Omišlju, a Radolović je uzvratila rekavši da su, kao i HDZ Primorsko-goranske županije, bili za kopneni terminal.
