Još je možda malo prerano za ovu obavijest, ali bolje je na vrijeme planirati: u lipnju će tradicionalno u Narodnom muzeju Zadar započeti radionice izrade ukrasnog veza četverokuke ili građe, besplatne radionice za limitirani broj polaznika (na 20 osoba zbog zahtjevnosti savladavanja materije) koje se održavaju preko 15 godina, kaže nam Lucija Sekula, viša kustosica pedagoginja u NMZ.
-Dužnost našeg muzeja pa i Etnološkog odjela je čuvati baštinu uporabnih predmeta poput narodne nošnje u ovom slučaju. Cilj nam je da posjetitelji, pogotovo mlađe generacije, zamisle kako je izgledao život njihovih vršnjaka prije stotinjak godina. A polaznici radionica izrade četverokuke uče se tradicijskoj vještini nečeg što je pomalo zaboravljeno, a vrijedi dijeliti to znanje, čak ga i koristiti na suvremenoj odjeći... Jer umijeće izrade četverokuke je od 2012. godine zaštićeno kao nematerijalna baština. - najavljuje radionice naša sugovornica.
Autohtoni suvenir
-Svake godine imamo dva ciklusa radionica, proljetni i jesenski, a traju po 30 sati. Iako je odaziv uvijek više nego dobar, morali smo ograničiti broj polaznika na maksimalno 20 jer se radi vrlo precizno, na komadiću tkanine 5x5 cm, na njemu se veze... Imamo nekad polaznike koji znaju ponovno doći na radionici, podsjetiti se. A 2022. godine Muzej je izdao priručnik 'Kako izraditi četverokuku', na našim stranicama postoji i PDF izdanje, kao i na društvenim mrežama te YouTube-u. Nastojimo da sve osobe koje završe tečaj ipak nastave širiti znanje ili čak raditi četverokuku, tako da se vještina prenosi. - kaže nam viša kustosica Sekula.
Sigurno bi bilo zanimljivo kad bi motiv četverokuke na suvremenoj odjeći recimo zaživio kao autohtoni suvenir, za razliku od pomalo stereotipnih (da ne kažemo Kineskih) proizvoda koji prevladavaju u ponudi. Slaže se naša sugovornica, no taj dio je ipak prepušten privatnoj poduzetničkoj inicijativi, pogotovo jer izrada četverokuke nije jednostavna ni brza...
Umijeće izrade ukrasnog veza građa/četverokuka na području zapadnog dijela Dinarida u Hrvatskoj posebno je vrijedno kulturno naslijeđe područja. Znanje je to i vještina koje se generacijski prenose kroz praksu nositelja. Građa je etnografski i narodni naziv za jedinstveni sukneni nakit pojedinih dijelova tradicijske ženske i muške nošnje i/ili uporabnih predmeta (ženskih torbi, bisaga, zobnica). Ona predstavlja jedinstveni način kićenja suknenog ruha na području zapadnog dijela Dinarida (tzv. Dinarske etnografske zone): podvelebitska sela Like, zatim Ravni kotari i Bukovica (gdje se sačuvao najveći i najraskošniji broj i ornamentiranost), velebitsko Podgorje, manji dio priobalja i dio Dalmatinske zagore. Osim u Hrvatskoj, prisutna je i na području jugozapadne Bosne. Prema sačuvanim etnografskim i drugim pisanim izvorima kao i samim predmetima, prisutnost građe u narodnom tekstilu datira se u razdoblje 19. i 20. stoljeća.
Više o četverokuki u narodnoj nošnju Bukovice i Ravnih kotara možete vidjeti u ovom videu od 28. minute:
Četverokuka kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro čuva se u svom originalnom obliku koji se tako i primjenjuje ako se radi o nošnji za pojedini KUD. Ostali čuvaju originalnu tehniku veza i boje, ali obično koriste po jedan ili dva kvadratića aplicirajući ga na suvremenu odjeću.
Precizniju atribuciju užeg područja zavičajnog/regijskog ishodišta i vremensko – povijesnog razdoblja nastanka i razvoja još je potrebno utvrditi daljnjim istraživanjima.
Etnologinja Jasenka Lulić Štorić kaže nam kako 'među narodom nema sjećanja kako je motiv svastike stigao do tekstila, do nošnji', makar ta tradicija datira od 19. stoljeća. Nije dvojbeno da je motiv svastike, dakle četverokuke, stari indijski motiv sunca, no je li stigao do naših krajeva prenošenjem ili je samostalno nastao u različitim sredinama, još uvijek nije decidirano utvrđeno. No, još je Milovan Gavazzi kao praktički utemeljitelj znanstvene etnologije u Hrvatskoj (po njemu je nazvana i nagrada za izuzetna ostvarenja u promicanju etnološke struke) pisao o tome kako su kršćani na uskrsnim jajima preuzeli motiv četverokuke pa se taj motiv povezivao s katoličkom pripadnošću...
