„Stranka Centar traži da se prijedlozi zakona o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu povuku iz procedure, na temelju članka 184. Poslovnika Hrvatskog sabora. Pozivamo sve klubove zastupnika za podrže ovaj zahtjev za povlačenjem, a Vladu da donese razumnu odluku kojom će pokazati da poštuje struku i radi u interesu građana“, poručio je na konferenciji za medije saborski zastupnik Centra Damir Barbir.
Kako je dodao, na paket zakona o kojem se danas raspravlja stiglo je više od 3000 primjedbi od strane arhitekata, urbanista, komore, županijskih i gradskih zavoda, općina i županija. „Struka je jednoglasna i upozorava da je ovaj paket zakona neprihvatljiv te da otvara prostor kaosu, zloupotrebama i degradaciji prostora. Rezultat koji možemo očekivati ako se ovi zakoni donesu je potpuni prostorni nered, gubitak javnih i zelenih površina, gradnja na neprimjerenim lokacijama i urušavanje sustava koji je 30 godina održavao prostor barem donekle uređenim“, rekao je Barbir.
Kao prvi veliki problem naveo je mogućnost gradnje protivno prostornim planovima, budući da zakon dopušta da se stambene zgrade, solarne elektrane i drugi zahvati smještaju u zone koje su planovima predviđene za sasvim druge namjene. „To znači da se u rekreacijskoj zoni može pojaviti stambena zgrada. Umjesto parka može se pojaviti solarna elektrana, a umjesto vrtića stambeni blok. Dovoljno je da postoji cesta, voda i struja“, pojasnio je.
Problematično je, kako je istaknuo, i ukidanje svih prostornih planova u Hrvatskoj, njih više od 3500, uz obvezu da se u pet godina donesu potpuno novi. „To je neizvedivo jer Hrvatska nema dovoljno stručnjaka koji bi to mogli napraviti, a sustav za izradu planova nije stabilan ni pouzdan. Osim toga, problem je i izrazita centralizacija“, rekao je, pojašnjavajući da se Državnom planu prostornog razvoja daje moć da određuje projekte poput golf igrališta većih od četrdeset hektara pa se projekti mogu nametnuti iznad volje županije ili grada, lokalnih procedura i bez sudjelovanja građana.
Kao četvrti problem Barbir je naveo ukidanje obveznih urbanističkih planova u velikom broju slučajeva i prebacivanje planiranja na investitore. Naime, ako postoji pristupni put, urbanistički plan više nije potreban, što će omogućiti gradnju bez rezerviranja prostora za škole, vrtiće, parkove, promet i javne sadržaje.
„Prostor je neobnovljiv resurs. Jednom kada ga uništimo, nema povratka. Zato je ključno da o ovim zakonima razgovaramo ozbiljno, stručno i odgovorno, a ne na brzinu i preko noći“, zaključio je zastupnik Centra.
