Plavi irisi i plava vrpca simboliziraju borbu protiv raka debelog crijeva, drugog najčešćeg raka i u Hrvatskoj i u svijetu kod osoba oba spola. Oko 3000 ljudi svake godine u Hrvatskoj oboli od raka debelog crijeva što ovu tešku bolest svrstava u velik javnozdravstveni problem.
Dan irisa za plavu vrpcu je dan borbe protiv nastanka ovoga rastućeg javnozdravstvenog problema. Obilježava se danas u organizaciji Županijske lige protiv raka i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije, na Rivi (nasuprot Splitske banke) od 10 do 13 sati.
Dr. Ingrid Tripković, koordinatorica za Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije kazala nam je više o značenju današnje akcije:
- Dan plavog irisa obilježava se svake posljednje subote u svibnju. Na taj dan cilj nam je upoznati i upozoriti javnost na veliku pojavnost raka debelog crijeva koji je drugi najčešći rak u županiji i Hrvatskoj i kod muškaraca i žena. Bitno je naglasiti da je taj rak preventabilan što znači da se može spriječiti, a ako se otkrije u ranoj fazi, izlječenje je u gotovo 90 posto slučajeva - kazuje nam dr. Tripković.
Pojasnila nam je kako najčešće nastaje rak debelog crijeva:
- Rak debelog crijeva nastaje u crijevu od polipa. Ne nastaje odjednom nego je potrebno vrijeme da se karcinom razvije. Nisu svi polipi skloni malignim aliteracijama, ali dio jest. Prema tome, kada imate polip bez ikakvih simptoma i kada otkrijemo da netko ima skriveno krvarenje u stolici koje nije vidljivo prostim okom onda pacijente s takvom dijagnozom upućujemo na kolonoskopiju koja je i dijagnostička i terapijska jer se ti polipi uklanjaju da spriječimo da nastane rak. Zato kažem da je karcinom preventabilan jer ako na vrijeme uklonite polip mi smo spriječili da dobijete rak. Danas u Hrvatskoj preko 3000 ljudi godišnje obolijeva od raka debelog crijeva, a gotovo 2 tisuće ih umire. Naša županija je 10 posto u odnosu na nacionalne brojke - pojašnjava Tripković.
Dr. Tripković smatram da je ova akcija važna da se ukaže ljudima da je vrlo bitno javiti se na preventivne programe ranog otkrivanja raka.
- Odaziv nije tako dobar, čak bi rekla da je vrlo loš. Pitanje je koliko smo zdravstveno educirana nacija. Izgleda da svatko očekuje da netko drugi nešto napravi za nas, a da nismo svjesni odgovornosti prema vlastitom zdravlju. Svatko od nas je velikom dijelom odgovoran za svoje zdravlje. Svjetska medicina otišla je daleko, ali ljudi se ne bave onim čime bi se trebali baviti. Sve hoće biti doktori, svi znaju dijagnoze i terapije, a kada nešto trebamo za sebe napraviti, tu zakažemo.
Otkrila je tko bi se i kada trebao javiti na preventivne preglede.
- I ženama i muškarcima od 50 do 74 godine na kućne adrese stižu pozivi na nacionalni preventivni program. Nakon što se usuglase, mi ih šaljemo na testiranja na skriveno krvarenje u stolici. Na kućnu adresu se dobivaju tri testa koja se rade tri dana zaredom, s četiri različita mjesta se uzima uzorak stolice koji se u kuvertama šalje na Nastavni zavod za javno zdravstvo. Nakon očitavanja testova, javljamo ljudima rezultate, a za sve pozitivne testove javljamo ljudima da krvarenje u stolici ne mora značiti karcinom, ali da treba obaviti kolonoskopiju. Kao što pozitivan nalaz ne mora značiti da imate karcinom, negativan ne mora značiti da ga nemate. Svim osobama koje imaju nekakve tegove, a nemaju pozitivni test, kažemo da se jave svom liječniku ordinariusu. Ovaj karcinom se najviše javlja u dobi od 50 do 74 godine. Zbog toga je dob ta koja odlučuje tko će ući u screeninga. Naravno, rak se javlja i mlađim i starijim životnim dobima od spomenute. Što se tiče osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom, to mora ići preko liječnika ordinariusa. S godinama jednostavno ulazimo u rizik dobivanja ovog karcinoma. Kod muškaraca najviše se obolijeva od raka pluća, onda od raka debelog crijeva, a kod žena od raka dojke pa od raka debelog crijeva.
Dr. Tripković nam je kazala da postoji niz programa i udruga koji se bave sa stručnom pomoći osobama koje obole od raka debelog crijeva, jer dobiti rak ne znači da to mora loše završiti. Cijeli razgovor pogledajte ovdje:
