Na Općinskom prekršajnom sudu u Splitu donesena je nepravomoćna osuđujuća presuda protiv troje ljudi zbog remećenja javnog reda i mira, ali i prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. No, krenimo redom.
Došlo je do svađe između dviju žena koje su ranije bile u ljubavnoj vezi, a u sve se umiješao i mladi Splićanin. Prvookrivljena žena je 60-godišnjakinja, rodom iz BiH, inače ranije prekršajno kažnjavana. Drugookrivljena je njezina nekadašnja partnerica, 52-godišnjakinja također rodom iz BiH (također ranije prekršajno kažnjavana), dok je trećeokrivljeni muškarac 33-godišnjak iz Splita – prekršajno nekažnjavan.
Starija žena proglašena je krivom jer je u ožujku prije dvije godine, rano ujutro, ispred trgovine mlađem muškarcu rekla da je za Juraja Bonačija te mu je opsovala majku. Njezina nekadašnja životna partnerica je proglašena krivom jer joj je podmetnula nogu te je ova završila na podu. Muškarac je proglašen krivim jer je stariju ženu opalio šakom u glavu.
Novčane kazne
Starijoj ženi izrečena je novčana kazna u iznosu od 99,82 eura. U kaznu joj se uračunava i vrijeme provedeno iza rešetaka tako da mora platiti 60 eura kazne. Drugoj ženi određena je kazna u visini od 699,82 eura, ali i njoj će se računati vrijeme provedeno iza rešetaka, tako da joj je ostalo za platiti 660 eura. Trećeokrivljenom je određena uvjetna kazna zatvora u trajanju od tri dana - izrečena kazna zatvora neće se izvršiti ako u roku provjeravanja od tri mjeseca od pravomoćnosti ove presude okrivljenik ne počini prekršaj za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od one izrečene ovom presudom, a na temelju članka 40. Prekršajnoga zakona, u slučaju opoziva uvjetne osude okrivljeniku će u izrečenu kaznu zatvora biti uračunato vrijeme uhićenja kao jedan dan zatvora.
Na temelju članka 13. točke 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, mlađoj okrivljenici izriče se zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja svoje nekadašnje drage u trajanju od dvije godine tako da joj se zabranjuje približiti joj se na udaljenost manju od tri metra, kao i uznemiravati i uhoditi ju.
Na temelju članka 58.a Prekršajnog zakona starijoj okrivljenici izriče se zaštitna mjera zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja u trajanju od dvije godine. Točnije zabranjeno joj je posjećivati prodavaonicu svoje nekadašnje intimne partnerice, kao i zadržavati se ispred nje.
Kako su zaštitne mjere bila na snazi sve do ožujka ove godine, one se smatraju izvršenima. Obje žene moraju platiti po sto eura troškova postupka dok je muškarac oslobođen plaćanja troškova.
Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnoga zakona starija od dviju okrivljenica oslobođena je optužbe da je počinila nasilje prema svojoj bivšoj partnerici.
Ne smatraju se krivima
Očitujući se o optužnom prijedlogu i prekršajima koji joj se stavljaju na teret starija okrivljenica navela je kako se ne smatra krivom te je u svojoj obrani navela da su njih dvije bile u ljubavnoj vezi od 2010. do 2020. godine, a od toga godinu i pol dana u registriranoj partnerskoj vezi. Kazala je da je tog dana došla u svoju radnju te je najprije u obližnjoj pekari kupila pecivo, a kad se vraćala vidjela je svoju nekadašnju dragu koja je izašla iz svoje radnje krećući se unatrag te joj je zapela nogu. Vikala je muškarcu – „Vidi kako me je udarila!“, iako je nije dotakla. Tada je iz radnje izletjela djelatnica te upitala mlađu optuženicu zašto joj to radi, a ova je kazala - šta ima tu prolaziti. Tada je krenula u pekaru platiti pecivo, ali kaže da je doletio muškarac i opalio je šakom u glavu tako da je pala, kao i da se to vidi na nadzornoj kameri. Kaže da nije nikoga udarila, kao i da nije vrijeđala muškarca.
I druga okrivljenica je rekla da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Ispričala je da joj se ova na povratku iz pekare približavala, jer tuda mora proći da bi došla u svoj dućan, a kada ju je vidjela, počela se odmicati unazad. Tvrdi da ju je ova u tom trenutku šakom udarila u trbuh, a kada se izmakla, da se okrenula i udarila ju nogom u desnu potkoljenicu. Tada je iz prodavaonice doletio i muškarac koji joj pomaže te je rekao prvookrivljenoj neka ih ostavi na miru i ode u svoju prodavaonicu. Tvrdi da mu je ova na to rekla da je on za Juraja Bonačija i da se ode liječiti na psihijatriju. Na te njezine riječi ju je odgurnuo tako da je ona pala.
Okrivljenik muškarac je izjavio kako nije kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret, a u svojoj obrani naveo je da je prijatelj mlađe žene i povremeno joj pomaže u njezinoj trgovini u obavljanju fizičkih poslova. Kazao je da je bio uznemiren zbog ponašanja starije žene koja mu je rekla da je za Juraja Bonačija i opsovala mu majku. Kako nije prestala s vrijeđanjem, on ju je odgurnuo, posvjedočio je pred sudom. Također je kazao da mu je žao jer inače nije nasilna osoba.
Pregledane snimke nadzornih kamera
Ispitane su i dvije svjedokinje, a pregledane su i snimke s nadzornih kamera. Utvrđeno je da njihove priče nisu u skladu sa snimkama s nadzornih kamera.
Utvrđeno je kako je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti, tj. tukao se na javnome mjestu tako što je prvookrivljenu ženu udario šakom u glavu, od čega je ona pala na tlo. To proizlazi iz njegova iskaza danog pred sudom, a to potvrđuju i pregledane snimke s nadzornih kamera.
Iz sveobuhvatne analize naprijed navedenih iskaza razvidno je kako svaka od okrivljenica ispušta onaj dio koji ju tereti, a govori o „krimenu“ ove druge, kao i da su njihove zaposlenice iskaz prilagodile tako da bude u korist poslodavcu jedne odnosno druge. Pritom su u iskazima mlađe žene zastupljenije nedosljednosti i proturječja u odnosu na iskaze druge žene koja je o događaju na isti način kazivala i pred policijom i pred sudom, prešućujući doduše onaj dio koji nju tereti, pojašnjeno je u presudi.
„Na temelju izloženih razloga donesena je odluka o krivnji okrivljenika za djela iz točke I. izreke ove presude, u kojima su ostvarena obilježja prekršaja koji im se stavljaju na teret – remećenja javnog reda i mira svađom i tučnjavom odnosno nasilja u obitelji počinjenog primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Na okrivljenice se kao bivše životne partnerice primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (članak 8. stavak 2.). Povreda dostojanstva, uznemirenost i dovođenje u ponižavajući položaj nisu obilježja prekršaja fizičkog, već psihičkog nasilja, zbog čega je sud navedene opise ispustio iz činjeničnog opisa prekršaja za koje su okrivljenici proglašeni krivima“, stoji u obrazloženju presude.
Kazna zatvora
Starija žena oslobođena je optužbe da je udarila mlađu.
„Odlučujući o vrsti i visini kazne za okrivljenike, sud je uvažio stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje okrivljenika i ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, u skladu s člankom 36. Prekršajnog zakona, pa je tako kao olakotnu okolnost okrivljeniku uzeo to što je priznao objektivni učin djela i što je do sada nekažnjavan, a otegotnim što je nasrnuo na osobu fizički slabiju od sebe, koja je od pada mogla zadobiti i ozljedu glave. Stoga mu je izrečena kazna zatvora kao stroža vrsta kazne, ali u najkraćem trajanju (opći minimum) te uz primjenu uvjetne osude kao mjere upozorenja, uz najkraće određeno vrijeme provjeravanja“, stoji u obrazloženju presude.
Prvookrivljenoj je kao otegotna okolnost uzeta činjenica da je provocirala muškarca, dok je olakotna okolnost što je riječ o remećenju javnog reda i mira svađom, kao blažim oblikom djela (u odnosu na tučnjavu), pa joj je izrečena novčana kazna kao blaža vrsta kazne, ali u maksimalno propisanoj visini.
Drugoj okrivljenici kao otegotna okolnost je uzeto što je uslijed njezina postupanja (podmetanje noge) mogla nastupiti ozljeda glave kod druge žene, a olakotnim njezino aktivno sudjelovanje u dokaznom postupku, čime je doprinijela rasvjetljavanju ovoga događaja (dostava snimki), pa joj je izrečena novčana kazna kao blaža vrsta kazne, ali u visini nešto većoj od propisanog posebnog minimuma (raspon od 260,00 do 6.630,00 eura).
Prema mišljenju suda, izrečenim kaznama moći će se postići sve svrhe kažnjavanja propisane člankom 32. Prekršajnog zakona.
