Poduzetnik i analitičar Nenad Bakić ponovno je izazvao veliku pažnju javnosti objavom koja otvara pitanje identiteta stanovnika Dalmacije i Hercegovine – i to kroz znanstvenu prizmu genetike i antropologije.
Pozivajući se na znanstveni rad iz 2022. godine, Bakić ističe da su mladi muškarci iz Dalmacije i Hercegovine među najvišima na svijetu, a moguće i – najviši.
Dinarci nadmašuju i svjetske rekorde
Prema istraživanju, koje se temelji na mjerenjima iz razdoblja 2010. – 2018., Crna Gora prednjači kao država s najvišim mladim muškarcima. No, na regionalnoj razini rezultati su još izraženiji – područje Dinarida, posebno Dalmacija i Hercegovina, bilježi još više prosjeke.
Autori studije naglašavaju da standardni faktori poput prehrane i socioekonomskih uvjeta ne mogu objasniti takvu visinu. Primjerice, za Bosna i Hercegovina model je predviđao prosječnu visinu od 173,5 centimetara, dok je stvarno izmjereno čak oko 181,2 centimetra.
Genetika kao ključ: tragovi prastarih Europljana
U fokusu istraživanja nalazi se Y-haplogrupa I-M170, osobito njezina dinarska grana I2a1a2-M423, koja je izrazito zastupljena upravo u Dalmaciji i Hercegovini.
Prema autorima, riječ je o genetskoj liniji čiji korijeni sežu duboko u prošlost – sve do populacija iz razdoblja gornjeg paleolitika. Te skupine povezane su s gravettijanskim i epigravettijanskim kulturama, koje su na prostoru Jadrana živjele tisućama godina prije dolaska Slavena.
U Hercegovina ta haplogrupa doseže udio od čak 70,9 posto među muškarcima, što predstavlja jedan od najviših zabilježenih udjela u svijetu.
“Antropološka osnova starija od slavenskih doseljenja”
Zaključak koji je izazvao najviše reakcija odnosi se upravo na pitanje podrijetla. Prema interpretaciji ovog rada, današnji stanovnici Dinarida – barem po muškoj liniji – u velikoj mjeri nisu potomci slavenskih doseljenika iz 7. stoljeća, već nasljednici znatno starijih europskih populacija.
Ta teza uklapa se i u sliku gravettijanskih lovaca-sakupljača – fizički snažnih i izdržljivih ljudi koji su živjeli u surovim uvjetima ledenog doba, a čiji su ostaci pronađeni diljem Europe.
Rast još nije gotov?
Zanimljivo, autori istraživanja navode da populacija Dinarida vjerojatno još nije dosegla svoj puni visinski potencijal. Uz poboljšanje prehrane, osobito veći unos kvalitetnih proteina, prosječna visina mogla bi nastaviti rasti i u budućnosti.
Bakićeva objava tako je ponovno otvorila raspravu o tome tko su zapravo Dalmatinci i Hercegovci – i koliko duboko u prošlost sežu njihovi korijeni. Reakcije na društvenim mrežama ne jenjavaju, a tema identiteta, genetike i povijesti ponovno je u središtu interesa javnosti.
