Pet godina nakon zagrebačkog potresa grad je i dalje u skelama, a neke obitelji i dalje bez svog doma. Još uvijek je otvoreno gotovo 800 gradilišta. Ministar graditeljstva Branko Bačić, koji je zadužen za obnovu, gostovao je večeras na RTL-u i odgovarao na pitanja novinara.
Pet godina prošlo je od zagrebačkog potresa, jeste li zadovoljni tempom obnove?
Mislim da smo uhvatili odgovarajući tempo obnove.
Je li on dovoljno brz?
Prije svega, mislim da zgrade koje obnavljamo će biti kvalitetne, sigurne i mehanički otpornije. Takav pristup obnovi je sporiji, ali je i skuplji, no dugoročno isplativiji i sigurniji za naše građane. Mislim da smo kao država i Vlada obnovu kvalitetno podigli na visoku razinu. I u tom smislu su naši građevinari i projektanti danas u samom vrhu Europe. Zbog toga obnova možda nije onako brza kao što bi to dio naših sugrađana očekivao. Ali mislim da se teško može iznad ove dinamike i brže od ovoga što danas radimo.
Ljudi se žale da obilazite samo vlasnike onih kuća koje su obnovljene?
To je samo takav dojam. Ja sam svaki tjedan barem jednog, često i dva ili tri puta, na Banovini, u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Karlovačkoj županiji. Ukupno je 1960 gradilišta, ne možemo sve obići pa obilazimo i one koji useljavaju u novoobnovljene domove, tako i one čije se kuće obnavljaju ili grade.
Zašto je država tako spora? U mojoj ulici je zgrada stambena iz temelja sagrađena za godinu dana, već su unutra stanari. Za prvu zamjensku kuću u Zagrebu trebalo se čekati više od tri godine?
Želim zahvaliti svim našim sugrađanima na strpljenju i razumijevanju. Vi ste vidjeli tu vašu zgradu koja se gradi u susjedstvu kad je počela njezina gradnja. Međutim, gradnji je prethodilo jako puno obveza i izrade geodetskih elaborata, projekata, donošenja građevinske dozvole. Tako je isto i u obnovi.
Moramo napraviti jako puno predradnji dok ne dođemo na gradilište i krenemo u obnovu. Puno brže mi provodimo obnovu nego što bi naš sugrađanin mogao ishoditi za tu istu kuću građevinsku dozvolu jer koristimo članak zakona o gradnji, koji omogućava u ovakvim izvanrednim situacijama poput potresa, da se određeni kriteriji smanje kako bismo ubrzali proces.
Kad će biti završene sve kuće?
Što se tiče izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, mi smo tu već daleko otišli i uvjereni smo da ćemo do kraja lipnja 2027. godine dovršiti sve predviđene zamjenske obiteljske kuće. A vrlo zahtjevnu konstrukcijsku obnovu, prije svega višestambenih zgrada u Donjim gradu u Zagrebu, Sisku i Petrinji, do kraja desetljeća.
Krenula je i takozvana blokovska obnova, u kojoj je i tzv. Mali Vatikan. Što je s time?
Mi u ovom trenutku provodimo, ili u građevinskim radovima ili u javnoj nabavi, sedam blokova u Zagrebu u Donjem gradu. To vam je 114 višestambenih zgrada sa 1100 stambenih jedinica. Da nismo krenuli u tu blokovsku obnovu, onda bismo imali sto puta više javnih nabava, i vjerojatno bi se sve to zakompliciralo. Ovako smo to pojednostavnili.
Međutim, tu vam duže traje priprema. Vi trebate pristupiti 3000 stanara u tim zgradama, omogućiti im zamjenski smještaj za vrijeme konstrukcijske obnove i izraditi sve projekte svih zgrada. U pripremi to nešto dulje traje, ali onda je enormna ušteda u samoj provedbi. I tu idemo jako dobro s time i nastavit ćemo s tim. I u Sisku također radimo jedan značajan blok.
To je najveća zgrada na petrinjskom i zagrebačkom potresu, koja je srušena i koja se gradi ispočetka. Ima 150 stambenih jedinica.
Kad smo kod zgrada, svakako se moramo dotaknuti i novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji je na snazi od početka ove godine. Brojni predstavnici suvlasnika daju ostavke zato što se boje kazni. Konkretno, samo u Slavoniji to je napravilo njih više od stotinu. Imaju li razloga za zabrinutost?
Predstavnici suvlasnika nemaju nikakvog razloga za zabrinutost jer sve ono što smo mi danas propisali zakonom, praktično su i do sada bili dužni obavljati, oko skrbi i brige za zgradu čiji su predstavnici suvlasnika. Samo to nije bilo propisano zakonom. Mi smo sada to zakonom propisali, utvrdili njihove obveze i tu nema nikakve prekršajne kazne. Moguće je da će i suvlasnici, ako svoje obveze ne izvršavaju, da će im uskratiti određenu naknadu koju su primili.
Čekaju se pravilnici, kad će oni biti gotovi?
Sukladno rokovima koje smo predvidjeli.
Znači do kraja ožujka?
Do kraja ožujka idemo van s Pravilnikom o kućnom redu. On je već u javnom savjetovanju, praktično ćemo ga donijeti. Donijet ćemo i ostale programe za koje je predviđeni rok šest mjeseci, a to vam je program o uređenju pročelja i program ugradnje dizala u naše višestambene zgrade. Dakle, tu se pripremamo zajedno s Nacionalnim planom stambene politike.
Država vraća pola PDV-a za kupnju prve nekretnine. Kada će tu novi zakon? Kad ste bili u studiju prije mjesec dana rekli ste da će biti do konca veljače, najkasnije početak ožujka. Evo sad već i travnja.
U četvrtak ili petak. Dakle, na idućoj sjednici Vlade bit će i Nacionalni plan stambene politike, i u hitnoj proceduri Zakon o društveno poticanoj stanogradnji.
Kada će krenuti prve isplate?
Paralelno s njime radimo pravilnik. Tijekom travnja će biti završen Pravilnik i sve ono što sam obećao, a to je da će svi naši sugrađani mlađi od 45 godina, koji rješavaju prvi put svoje stambeno pitanje, mogu podnijeti zahtjev za povrat poreza na promet nekretnina ili 50 posto PDV-a, ako imaju kupoprodajni ugovor koji je potpisan nakon ove godine. Dakle, zakon će biti retroaktivan od 1. siječnja 2025.
Kada očekujete da bi mogli prvi povrati sjesti?
Već tijekom svibnja ćemo vraćati svima onima koji su od Nove godine pa do danas, sukladno Zakonu i pravilniku ispunili uvjete.
Koliko je dobar zakon koji pomaže nekome tko s gotovinom može kupiti stan, a ne pomaže nekome tko nema dovoljno visoku plaću, odnosno tko nije dovoljno kreditno sposoban da kupi stan?
Mi smo tu pristupili na način da neovisno o načinu plaćanja i kupnje stana, ako ste mlađi od 45 godina i kupujete stan primjerene veličine i primjerene cijene, imate pravo na povrat poreza.
Ne ulazimo mi kao ministarstvo koje će to provoditi, u porijeklo. Odnosno, jesu li vam te novce osigurali roditelji, je li to kredit ili neki drugi način iz ušteđevine. U to ne ulazimo. Bitno je samo da ispunjavate one kriterije koje smo zakonom predvidjeli.
Kad očekujete da ćemo vidjeti rezultate Nacionalne stambene politike?
Mi smo taj krovni strateški dokument iz oblasti stanovanja donijeli s rokom do 2030. godine. Nećemo moći odmah, ali već sada, s obzirom na brojne druge mjere koje smo donijeli kao što je Zakon o porezu na promet nekretnina, kao što je drugačiji pristup kratkoročnom najmu, već sada polako čujemo s terena informaciju da pojedini vlasnici svojih stanova kratkoročni najam prebacuju u dugoročni najam. To nam je bio cilj.
Je li se javio tko državi?
Još nismo donijeli program. Svim našim sugrađanima bih se zahvalio na strpljenju i razumijevanju, što još uvijek nismo obnovili njihove zgrade. I zahvaljujem se svima koji su u ovom postupku sudjelovali, od vatrogasaca, policajaca, svih hitnih službi, članova Hrvatske vojske, svih onih volontera koji su sudjelovali u prvim danima potresa. Jasno i svim zaposlenicima u mom i drugim ministarstvima koji dnevno brinu i skrbe o procesu obnove u Hrvatskoj.
