Više arhitektonskih strukovnih organizacija u Hrvatskoj – od Udruženja hrvatskih arhitekata do niza gradskih i regionalnih društava – uputilo je zajedničko otvoreno pismo hrvatskim zastupnicima, županima i gradonačelnicima upozoravajući da novi Zakon o prostornom uređenju, kakav se trenutačno predlaže, “ne predstavlja unapređenje nego ozbiljno razgrađivanje sustava”.
"Naš prostor vrijedi i zaslužuje više", poručuju arhitekti, dodajući kako je komplet novih zakona iz ove oblasti "jedinstvena prilika za bolje planiranje zajedničkog prostora, iznad svakog partikularnog interesa", no da trenutni prijedlog – umjesto da sustav unaprijedi – "proizvodi dugoročne prostorne, društvene i financijske štete".
1. Slabljenje ovlasti lokalne samouprave: "Kršimo Ustav i isključujemo građane"
Struka posebno upozorava na odredbe kojima se ključne odluke o prostornom planiranju preuzimaju s lokalne i regionalne razine.
"Umanjuje se, ali i dokida ustavno pravo lokalne i regionalne samouprave da odlučuju o prostornom i urbanističkom planiranju", tvrde potpisnici. Podsjećaju da Ustav RH u članku 129.a jasno definira nadležnosti lokalnih jedinica, dok predloženi zakon omogućuje gradnju solarnih elektrana, geotermalnih bušotina i priuštivog stanovanja direktno temeljem zakona – čak i kada je to protivno prostornom planu.
Prema tome, kažu, građani i lokalne vlasti mogu se suočiti s potpuno nereguliranim situacijama:
"Može se dogoditi da se uz vaše kuće, na rubu građevinskog područja naselja, izgradi višehektarska sunčana elektrana – bez ikakve mogućnosti sudjelovanja javnosti, pa čak i uz izvlaštenje zemljišta."
Struka upozorava da se ovime ukida demokratski proces, isključuje javnost i daje prednost investitorima nad lokalnom zajednicom.
2. Priuštivo stanovanje – alat za getoizaciju? "Izvlačenje ljudi iz naselja je neprihvatljivo"
Arhitekti posebno kritiziraju odredbu prema kojoj se "priuštivo stanovanje" može graditi izravno temeljem zakona, pa i na područjima namijenjenima poslovnim i proizvodnim djelatnostima.
"Ovakvo izdvajanje predstavlja oblik getoizacije stanovnika", piše u priopćenju. Takve zone često su bez osnovnih sadržaja, pa se lokalne zajednice stavlja pred obvezu naknadnog gradnje škola, parkova i infrastrukture.
"Zaslužuju li oni kojima je potrebno priuštivo stanovanje izdvajanje iz naselja koja su već opremljena sadržajima za život?", pitaju arhitekti, ističući da u Hrvatskoj već postoje goleme neiskorištene površine građevinskih područja.
3. Masovno ukidanje svih prostornih planova: “Neizvedivo i pogubno”
Jedna od najkontroverznijih odredbi novog zakona je potpuno ukidanje svih važećih prostornih planova – i starih i "nove generacije" – u roku od pet godina.
"Ovaj Zakon stvara opasnost da će pojedini prostori ostati potpuno neplanirani, bez ikakvog prostornog okvira", upozorava se.
Struka naglašava kako je nerealno očekivati donošenje čak 3.500 novih prostornih planova u roku od pet godina, što uključuje:
- državni prostorni plan
- sve prostorne planove državne razine
- 21 županijski plan
- 555 planova gradova i općina
- oko 25 generalnih urbanističkih planova
- oko 3.000 urbanističkih planova uređenja
"To je jednostavno nemoguće. Rezultat će biti pravni vakuum i stihijska, nekontrolirana gradnja", poručuju.
Posebno naglašavaju apsurd da će više od 800 planova nove generacije, na koje je samo država dosad potrošila 17 milijuna eura, automatski postati nevažeće.
"Čemu izrada planova za koje znamo da neće vrijediti niti pet godina?", pitaju arhitekti, dodajući da će se tako cijeli sustav morati iznova pokrenuti – "kao testna proba neadekvatnog Pravilnika".
4. Degradacija urbanističkog planiranja: “Odustajemo od škole, vrtića, parkova, javnog prostora”
Jedna od najtežih kritika odnosi se na gotovo potpuno dokidanje urbanističkog planiranja.
Novi zakon, tvrdi struka, prostor smatra dovoljno "uređenim" ako postoji bilo kakav pristup čestici – čak i privatnom cestom – što automatski ukida potrebu za urbanističkim planom.
"Ako postoji bilo kakva cesta, prostor se više ne mora urbanistički planirati. To znači da nema obveze rezerviranja površina za škole, vrtiće, parkove ili igrališta."
Ovakav pristup, upozoravaju, vodi izravno u prostorni kaos:
- gradi se bez širih prometnih i infrastrukturnih rješenja
- nestaje planiranje ciljnih urbanih cjelina
- pojedinačni zahvati postaju važniji od javnog interesa
Najviše zabrinjava odredba prema kojoj, ako lokalna samouprava ne uspije izraditi urbanistički plan u roku dvije godine, investitor stječe pravo sam graditi prometnice i infrastrukturu – bez plana.
"Time razvoj naselja određuje investitor, a ne lokalna samouprava", upozoravaju arhitekti.
"Otvaramo vrata stihijskoj, netransparentnoj i privatnim interesima vođenoj izgradnji"
U pismu upućenom 19. studenog 2025. stoji i ključna poruka: "Ovaj Zakon ne ubrzava niti pojednostavljuje sustav. On ga degradira i razgrađuje, dajući prednost privatnim interesima nad javnim i dugoročno ugrožavajući najvrjedniji resurs koji imamo – prostor."
Potpisnici pozivaju zastupnike da odbace ovakav prijedlog i osiguraju donošenje zakona koji će biti utemeljen na struci, dijalogu i dugoročnoj brizi o prostoru.
Pismo su potpisali: Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata, te društva arhitekata iz Međimurja, Splita, Zagreba, Karlovca, Istre, Varaždina, Rijeke, Osijeka, Dubrovnika, Zadra i Šibenika. UHA-HKA-DRUSTVA_dopis ZoPU
