Tko je i kako te koliko (ne)kvalitetno obnavljao kuće na Baniji nakon Domovinskog rata, pitanje je koje se sve glasnije postavlja, nakon razornog potresa koji je poharao Petrinju, Glinu, Sisak i okolicu. Prema pričama ljudi s terena, kuće su se urušile i među ostalim jer nisu kvalitetno građane tijekom obnove koju je provodila država od 1995. do 2000. godine, a dokaz tome je, kažu vlasnici sada razorenih kuća, što u njima nema ni trunke željeza. Odnosno armature, piše Večernji list.
Obnovljeno 150.000 kuća
Posla će tu biti očito i za DORH i za MUP, međutim prvo bi, prema raspoloživim informacijama, istragu o obnovi kuća nakon rata trebao provesti Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kao slijednik nekadašnjeg Ministarstva obnove i razvitka, ili Državni inspektorat. Tek nakon utvrđivana mogućih malverzacija u cijelu bi se priču moglo uključiti i Državno odvjetništvo. Da će istrage sigurno biti potvrdio je danas nakon sjednice Vlade i premijer Andrej Plenković.
– To se treba ispitati, kako, zašto, tko je radio, tko je bio nadzor, tko je davao uporabnu dozvolu... Sve što treba ispitati će se ispitati – kazao je premijer koji je podsjetio kako se nakon Domovinskog rata obnovilo više od 150 tisuća kuća i stanova i da su obnovu s više do 95 posto financirali porezni obveznici.
Kazao je i kako nije bilo vremena da se o toj temi već razgovara i sa županom Ivanom Žinićem, koji je bio jedan od zaduženih za tu obnovu nakon Domovinskog rata. Da će biti istrage kazao je i prije sjednice Vlade ministar graditeljstva Darko Horvat koji je poru čio i da Središnji državni ured za obnovu ima sve vjerodostojne podatke i kako je zazivati bilo čiju odgovornost u ovom trenutku bespredmetno.
Dobro upućeni kažu da su se poslovi obnove nakon rata dijelili po babi i stričevima i da je onaj tko je imao dobru vezu dobivao unosne poslove. Tvrtkama koje su dobivale te poslove država je 70 posto plaćala u novcu, a 30 posto u dionicama, a pritom su, kažu naši sugovornici, oni s dobrim vezama dobivali dionice vrijednih tvrtki, dok su drugima pripale gotovo bezvrijedne dionice. Da se očito fušarilo i da bi za to netko danas trebao odgovarati uvjereni su mnogi stručnjaci. Zagrebački arhitekt Marin Račić kaže kako se kućama obnavljanima nakon rata u ovom potresu nije trebalo baš ništa dogoditi, a mnoge su srušene do temelja.
– Sve što je rađeno kroz obnovu trebalo je proći u potresu gotovo pa netaknuto. Eventualno je moglo doći do padanja žbuke. Tu ni crijep nije smio opasti, a imamo mrtvih. To nije ništa drugo nego kriminal – kaže Račić i dodaje kako se svi projekti trajno čuvaju, vjerojatno u gradskim arhivima i kako se bez obzira na protok vremena i danas može sve utvrditi.
Može se, bez problema, kaže, doći do svih onih koji su sudjelovali u obnovi i jasno vidjeti tko je što radio, tko je na što stavio potpise, koliko je to plaćeno...
– Sve to negdje treba postojati i ako je netko napravio propuste, za njih treba odgovarati – kaže Račić.
Uvjeren je i kako su male šanse da su propusti napravljeni prije dobivanja građevinske dozvole jer, kako objašnjava, arhitekti i inženjeri građevinarstva koji su odgovorni za sve postupke do dobivanja građevinske dozvole na svu dokumentaciju stavljaju vlastiti potpis i osobno odgovaraju za propuste. Po njemu su veće šanse da se nešto krivo dogodilo u vrijeme gradnje i nadzora, javlja Večernji list.
Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš također kaže kako se obnovljenim kućama, ako su rađene prema važećim zakonima, ništa nije trebalo dogoditi u potresu i kako se mora utvrditi tko je odgovoran za to što su se ipak urušile.
