Ante Pranić gradonačelnik s najnižom plaćom u Hrvatskoj, a od sada i volontira!

Pranić je jedini gradonačelnik s plaćom nižom od prosječne hrvatske plaće – mjesečno je primao 4.306 kuna neto


Nakon niza analiza u kojima smo istražili koji gradovi, po različitim stavkama, najviše izdvajaju za potrebe i poticaje svojim građanima i poduzetnicima te koji su najštedljiviji kada su u pitanju troškovi za službena putovanja i reprezentaciju, odlučili smo provjeriti i koliko se troši na plaće gradskih čelnika, odnosno koji su gradonačelnici najštedljiviji kada su njihove vlastite plaće u pitanju. Pritom ne ulazimo u vrijednosne sudove niti rasprave o tome koliko plaće gradonačelnika trebaju ovisiti o samom proračunu, trebaju li gradonačelnici raditi za malu plaću ili pak ona treba biti adekvatna i primjerena odgovornostima koje gradonačelnički posao nosi.


Podaci o plaćama gradonačelnika dostupni su u njihovim imovinskim karticama koje su prijavili nakon stupanja na dužnost, odnosno nakon lokalnih izbora u lipnju prošle godine. Moguće je da je u međuvremenu bilo nekih izmjena što se plaća tiče, a koje su gradonačelnici trebali prijaviti do kraja godine. Kako ti podaci još nisu ažurirani, u analizi se držimo ovih s početka mandata, a oni potvrđuju kako je gradonačelnik s najnižom plaćom u Hrvatskoj i dalje, baš kao i u prošlom mandatu, prvi čovjek Vrgorca – Ante Pranić.

Pranićeva bruto plaća iznosi 5.609 kuna, što je neto iznos od 4.306 kuna, i jedina gradonačelnička plaća niža od prosječne hrvatske plaće koja je, po zadnjim podacima za rujan prošle godine, iznosila 5.958 kuna neto. Pranić je, podsjetimo, nakon dolaska na vlast na prijevremenim izborima 2016. godine odmah srezao plaće u gradskoj upravi pa i svoju vlastitu te na taj način u proračunu uštedio milijun kuna. Njegov je moto da gradonačelnikova plaća mora pratiti sudbinu proračuna, a gradonačelnik dijeliti sudbinu svojih građana, piše Gradonačelnik.hr.

‘Kada smo preuzeli upravljanje gradom, dočekala nas je katastrofalna financijska situacija, Grad je bio opterećen milijunskim dugovanjima, a mjesečna likvidnost bila je upitna. Više se izdvajalo za masu plaća nego što su bili mjesečni prigodi grada. Jedina moguća vatrogasna mjera bila je trenutno smanjenje rashoda za zaposlene jer plaća gradonačelnika i ostalih djelatnika uprave mora pratiti sudbinu proračuna’, kaže Pranić. Tim rasterećenjem krenuli su vraćati dugove, ali i pokrenuli izradu projektnih dokumentacija jer, ističe, gradski proračun nikada ne smije služiti isključivo za isplatu plaća već mora biti razvojni, na dobrobit svih građana. Prije nego je Pranić preuzeo upravljanje gradom izdvajanje za masu plaća djelatnika gradske uprave bilo je 2 milijuna kuna godišnje, dok su 2017. godinu završavali s milijun kuna izdvajanja za plaće.

‘U 2018. godini u planu je povećavanje plaća, ali s obzirom da se broj djelatnika u upravi smanjio za četvrtinu, ukupna će izdvajanja za masu plaća djelatnika i dalje biti znatno manja u odnosu na prethodna razdoblja. Cilj nam je uspostaviti efikasnu i zdravu gradsku upravu koja će biti u službi građana, umjesto tromog birokratskog aparata kakvog smo zatekli’, ističe Pranić.



Drugi gradonačelnik s najnižom plaćom, u neto iznosu dvije tisuće višom od Pranićeve, jest Matko Šutalo iz Valpova – 8.512 kuna bruto (6.420 kuna neto), treći je Josip Budimir iz Kutjeva sa bruto plaćom od 10.870 kuna (7.521 kunu neto). Budimir je, također, zbog teške financijske situacije i velikih dugova koje je zatekao kada je 2014. došao na vlast, sam smanjio svoju plaću za 30 posto, te plaće djelatnika Jedinstvenog upravnog odjela za 15 posto.

Nakon vraćanja milijunskih dugova i stabilizacije financijske situacije grada Kutjeva, početkom 2016. godine Gradsko vijeće donijelo je odluku o povećanju plaće djelatnicima Jedinstvenog upravnog odjela, a 2017. godine i o povećanju plaće gradonačelniku Budimiru koje, pak, još uvijek nije ažurirano u imovinskoj kartici.



‘Napominjemo da su djelatnici Gradske uprave na ovaj način, odricanjem od dijela svoje plaće u vremenskom periodu od dvije godine, a Gradonačelnik Budimir više od tri godine, pomogli stabilizaciji financijske situacije Grada Kutjeva’, poručuju iz Grada Kutjeva.

Na četvrtom mjestu je Antonija Jozić iz Pleternice sa bruto plaćom 11.034 kune (7.500 kuna neto). Grad Pleternica i u našem je prošlom istraživanju proglašen najštedljivijim gradom u RH kada je u pitanju izdvajanje za plaće, a gradonačelnica ističe kako njihova politika plaća prati gospodarska kretanja u gradu i raspoloživa sredstva u proračunu.

‘Vodili smo se time da politika plaća ni na koji način ne ugrozi izdvajanja za gospodarski razvoj te posebice socijalne naknade, izdvajanja za djecu, mlade, šport, rad dječjeg vrtića i sl. Isto tako činjenica je da Grad Pleternica za plaće izdvaja tek 6% proračuna i da smo u tome vjerojatno jedinstveni u RH jer je zakon dozvolio izdvajanje do 20%. Obzirom na novi zakon o financiranju lokalne samouprave, brojne EU projekte koji su nam odobreni te činjenicu da su naši službenici i namještenici imali male plaće iste su korigirane i primjenjivat će se u 2018. godini no iznos koji će se izdvojiti za plaće iznosit će tek 3% izvornog proračuna’, kaže Antonija Jozić.

Na petom je mjestu Zlatko Brlek iz Klanjca s plaćom od 11.900 kuna bruto (8.923 neto), potom Marina Budimir iz Iloka – 12.059 kuna bruto (9.647 neto) te Antonio Škarpa iz Starog Grada na Hvaru – 12.195 kuna bruto (8.975 kuna neto). U top deset gradonačelnika s najnižom plaćom su još Dražen Srpak (Mursko Središće) – 12.478 kuna bruto (9.587 kuna neto), Jasenka Auguštan Pentek (Zlatar) – 13.204 kune bruto (9.900 neto) te Josip Šarić (Otok) sa plaćom od 14.373 kuna bruto. Šarić je ujedno i jedini iz top 10 najštedljivijih što se plaća tiče čija neto plaća premašuje 10 tisuća kuna, mjesečno on za svoj posao prima 10.588 kuna.

Inače, najviše gradonačelnika, njih 21 prijavilo je u imovinskoj kartici plaću između 13 i 14 tisuća kuna, njih 18 prima između 12 i 13 tisuća, 16 između 11 i 12 tisuća, devet ima plaću između 15 i 16 tisuća, po osam između 14 i 15, te 17 i 18 tisuća kuna. Šest gradonačelnika ima plaću između 10 i 11 tisuća kuna, pet između 16 i 17 tisuća, te između 18 i 19 tisuća, a jedan iznad 20 tisuća.

Dvadeset gradonačelnika svoj posao, s druge strane, obavlja volonterski – dio njih uz volontersku naknadu, a dio bez ikakve naknade, i tu je uglavnom riječ o saborskim zastupnicima poput Kreše Beljaka, Marka Vešligaja, Darinka Dumbovića, Ana Marije Petin, Milorada Batinića, Tomislava Klarića, Ivana Šipića, Stjepana Kovača. Volonterske naknade odrekli su se i gradonačelnici Ploča Mišo Krstičević, Knina Marko Jelić te prvi čovjek Kraljevice Dalibor Čandrlić.

Čačić jedini na volonterskoj naknadi, najnižu plaću ima Posavec

Što se župana tiče, jedini koji ima status volontera je Varaždinski župan Radimir Čačić koji za svoj posao prima volontersku naknadu od 7.312 kuna neto. Najnižu plaću, pak, ima Međimurski župan Matija Posavec – 22.531 kunu bruto (14.980 kuna neto). Posavec je, stupanjem na dužnost župana 2013. godine zatekao više od 35 milijuna kuna duga, i jedna od prvih mjera bilo je rezanje rashoda Županije, pa tako i plaća.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0