Dok se ruska vojska trudi prodrijeti na sjeveru i istoku i osvojiti strateške ciljeve, uključujući glavni grad Kijev, napredovanje prema južnim gradovima čini se uspješnije.
Rusija vidi jug Ukrajine kao ključan za uspješnu invaziju zbog čega je napala nekoliko južnih gradova i zauzela nuklearnu elektranu Zaporižja, najveću u Europi.
Akcija na jugu pokrenuta je s Krima kojeg je Rusija anektirala 2014. i ondje uspostavila vojne snage.
Ruska vojska ulazi u Ukrajinu s Krima, širi se na istok prema Mariuplju i na zapad prema Odesi, prijeteći da će odsjeći ukrajinski pristup moru što bi moglo zadati snažan ekonomski udarac zemlji.
“Strateški gledano, ondje se nalaze velike luke koje Putinovim snagama omogućuju zaustavljanje protoka robe prema Ukrajini preko mora”, rekao je za BBC Karl Qualls, profesor povijesti i stručnjak za Rusiju.
Istočno od Krima ruske snage stežu obruč oko Mariupolja, grada sa 450.000 stanovnika, kojeg su opkolile i neprestano raketiraju. Odsječena je opskrba vodom i energijom, a građani su za BBC rekli da su prestravljeni.
Ako Mariupolj padne, Rusija će imati kontrolu nad jednom od najvećih ukrajinskih luka i stvorit će koridor između Krima i regija koje trenutno kontroliraju Rusi – Luhanska i Donjecka.
Povezivanje Krima s unutrašnjosti Rusije preko pobunjeničkih regija olakšat će Rusima protok roba i ljudi. Rusija tome teži od 2014. kad su počeli sukobi. Poluotok je trenutno povezan s Rusijom samo mostom.
Zauzeta nuklearna elektrana
Rusi su zauzeli nuklearnu elektranu Zaporižija čime su pod kontrolu stavili značajni dio ukrajinske opskrbe energijom.
Također, okupirali su grad Herson koji se nalazi na sjecištu rijeke Dnjepar i Crnog mora, a koji je važna lokacija za napredovanje ruskih snaga u unutrašnjost Ukrajine.
Kad bi se Rusi probili dalje na zapad, do Odese i dalje, ne samo da bi time odrezali Ukrajini izlazak na more, već bi zemlja bila okružena s tri strane.
“Ako Odesa padne, imaju priliku za nove strateške akcije”, tvrde stručnjaci.
Povijesni kontekst
Regija koja se u Ukrajini proteže od Odese do Luhanska na jugu bila je dio Ruskog carstva u 18. stoljeću nakon niza ratova s Osmanskim carstvom, piše BBC.
U vrijeme SSSR-a većina tog dijela bila je dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike koja je nakon raspda SSSR-a postala moderna Ukrajina.
Nakon aneksije Krima 2014. ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdio je da, iako je Rusija izgubila taj teritorij iz više razloga, ruski je narod ostao živjeti ondje.
“Mit je to što Putin promovira da je to ruska zemlja. Bila je dio Ruskog carstva, ali ondje nisu prevladavali Rusi. Bilo je puno više Rumunja nego Rusa, ali dominantni su bili Ukrajinci”, objašnjava za BBC Catherine Wanner, profesorica ruske i ukrajinske povijesti na Sveučilištu Pennsylvania.
Ipak, ideja je ostala i samoproglašene separatisičke regije Luhansk i Donjeck pokušavaju ponovno ondje stvoriti Rusiju iz carskog doba.
Rusko polaganje prava na ukrajinsku zemlju često je u Putinovoj retorici, ali stručnjaci upozoravaju da to ne treba shvaćati ozbiljno, prenosi N1.
