Mediteran i Jadran zagrijavaju se više od 20 posto brže od globalnog prosjeka, a splitska park-šuma Marjan opterećena je i konkretnim lokalnim problemima. Među njima su bespravna gradnja, oštećen šumski fond, potreba za otpornijom šumom i slabo istraženo podmorje koje se brzo mijenja, poručili su stručnjaci na tribini „Marjan između devastacije i klimatskih promjena: Poziv na akciju“, održanoj u Splitu, u organizaciji stranke Centar.
"Klimatske promjene više nisu pitanje budućnosti, njihove posljedice već danas jasno osjećamo i na području Mediterana i Jadrana, koji se zagrijavaju više od 20 posto brže od globalnog prosjeka", upozorila je dr. sc. Iva Vrdoljak sa splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Kako je naglasila, očekuju nas sve češći i intenzivniji ekstremni vremenski događaji, uključujući jače i dugotrajnije toplinske valove, morske toplinske valove, suše, bujične oborine i porast razine mora, što će posljedično dovoditi do sve češćih obalnih poplavljivanja, kakvima smo nedavno svjedočili i u Kaštelima.
„Upravo zato nužno je pravovremeno prilagoditi infrastrukturu, obalna područja i urbanu vegetaciju budućim klimatskim uvjetima te već danas planirati otpornije vrste i sustave koji će moći opstati u izmijenjenoj klimi. Također, važno je razvijati regionalne klimatske modele visoke rezolucije, koji omogućuju bolje razumijevanje rizika i kvalitetnije planiranje prilagodbe klimatskim promjenama“, istaknula je Vrdoljak.
Prema riječima doc. dr. sc. Marina Vojkovića sa splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, najveći problemi u urbanim područjima su toplinski valovi, odnosno urbani toplinski otoci i zagađenje zraka. Oba problema rješavaju se s što više zelenih površina, koje trebaju biti dobro raspoređene i održavane.
„Zato je park-šuma Marjan jako važna. Upijajući toplinu, šuma dosta smanjuje lokalnu temperaturu i tako umanjuje negativne efekte vrućina. Osim toga, biljke i stabla apsorbiraju zagađenje iz zraka. Kada govorimo o izazovima za budućnost, zbog klimatskih promjena moramo voditi računa o tome hoće li za pedesetak godina na ovom području uspijevati iste biljne vrste i kako ćemo upravljati šumama u uvjetima zatopljenja. Moramo se prilagoditi da bismo na vrijeme odgovorili na promjene koje dolaze“, poručio je Vojković.
Stručnjak za podmorje i gradski vijećnik Centra Petar Ugarković nedavno je na području Marjana pronašao vrstu morskog puža koja do sada nije bila zabilježena u Jadranskom moru.
Riječ je o vrsti podrijetlom iz Crvenog mora, a nalaz je opisao u znanstvenom radu, čime je ova vrsta prvi put službeno potvrđena za Jadran.
„Ovo otkriće dodatno pokazuje koliko malo znamo o podmorju Marjana, iako se nalazi neposredno uz veliki grad i jedno je od najposjećenijih područja Splita. Promjene koje se događaju ispod površine mora često ostaju izvan pozornosti javnosti, ali podmorje Marjana nije samo prostor za rekreaciju, nego živi ekosustav koji se brzo mijenja. Ako ga ne pratimo i ne razumijemo, promjene ćemo primijetiti tek kada velik dio bioraznolikosti već nestane“, kazao je Ugarković, dodajući da je upravo zato važno govoriti o podmorju Marjana, istraživati ga i uključiti javnost u njegovo očuvanje.
Predsjednik Društva Marjan i gradski vijećnik Centra Srđan Marinić osvrnuo se na prošlogodišnju oluju, koja je uništila više od četiri tisuće stabala, naglasivši da će biti potrebno čak 20 godina za potpuni oporavak šumskog fonda od te prirodne katastrofe.
„Dok se priroda od oluja i požara može oporaviti, ljudski utjecaj predstavlja najveću opasnost. Trenutno je na zaštićenom području evidentirano više od 150 čestica s barem jednom bespravnom građevinom, a strahuje se da će taj broj premašiti 200“, rekao je Marinić, ističući da se među nelegalnim objektima, uz 20-ak poljskih kućica, nalazi i desetak luksuznih vila s bazenima te oko 100 stambenih objekata.
Kada je riječ o opasnostima poput nametnika potkornjaka, kojem je Marjan izložen, struka rješenje vidi u mješovitoj šumi.
„Cilj je postići šumu u kojoj bi oko 55 posto činile različite vrste bora, dok bi oko 25 posto bili čempresi, bjelogorica i ostala crnogorica, a 20 posto hrast crnika. Mješovita šuma pokazala se najstabilnijom i najotpornijom na ekstremne vremenske uvjete i biljne bolesti“, kazao je Marinić.
